Franačko-avarski ratovi
Izvor: Wikipedija
Nakon konačnog osvajanja Bavarske (788.) franačka država je došla u izravan dodir sa Avarima, dotadašnjim bavarskim saveznicima.
Sukobe s Avarima, Franci započinju još 791. godine kada sin Karla Velikog, Pipin, prodire u Podunavlje, zauzima neke avarske logore (ringove) i vraća se natrag. Iste godine, kada se saznalo za Pipinove pobjede, dvije franačke kolone, idući sa sjevera lijevom i desnom stranom Dunava dolaze do Emsa i prelaze avarsku granicu i Karlo Veliki objavljuje rat Avarima. Koristeći se već započetim napadom, Franci stižu bez većeg otpora do ušća Dunava, gdje se poslije 52 dana pustošenja vraćaju iz avarskog teritorija.
Markgrof Erich Furlanski, iskoristivši neslogu Avara, 795. godine kreće u borbu protiv Avara u savezu sa hrvatskim knezom Vojnomirom i zauzima glavni avarski ring između rijeka Tise i Dunava. Međutim tek 796. godine Pipin ponovno upada u avarski teritorij, ruši glavni avarski ring i učvršćuje franačku vlast nad Avarima, koji poslije toga i nestaju.
