Glazbala

Izvor: Wikipedija

Glazbala ili glazbeni instrumenti su naprave čija je svrha proizvođenje zvukova (tj. promjenljivi zvučni tlak u zraku), bilo različitih frekvencija da bismo dobili melodiju, bilo uvijek istih frekvencija da bismo dobili ritam. Za dobivanje zvuka potreban je izvor energije koji može proizvesti glazbenik, a kako je kod nekih instrumenata potrebna veća energija zvuk se pobuđuje mehaničkim ili električnim izvorima energije.

[uredi] Razvrstavanje glazbala

Glazbeni instrumenti mogu se razvrstati:

• prema vrsti pobudnih sustava (štapovi i ploče, svirale, instrumenti s napetim žicama i membranama)
• prema geometrijskom obliku izvora (linearni, površinski i prostorni)

Prema načinu gradnje generatora zvuka:

• Štapovi (triangl, ksilofon, celesta)
• Ploče (gong, čineli, kastanjete, zvona)
• Membrane (bubanj, timpani)
• Žice (violina, viola, violončelo, glasovir, pianino, citra, harfa, mandolina, lutnja, tambura, gitara, bendžo)
• Svirale s usnom (flauta)
• Svirale s jezičcem (oboa, fagot, kontrafagot, klarinet, saksofon, harmonika)
• Svirale s usnikom (kornet, trublja, trobmon, truba)

Glazbala prema zvučnim svojstvima:

• Ritmička (kastanjete, čineli, triangl, bubanj) - imaju nedefiniranu visinu tona i stvaraju puno jakih neharmonijskih komponenata.
• Melodijsko-ritmički glazbeni instrumenti (timpani, ksilofon) zbog udarca imaju neharmonijske komponente, ali je za njih važna visina tona.
• Melodijska glazbala se dijele na monofone (kod kojih zvuči samo jedan ton) i polifona (na kojima se mogu svirati akordi).

[uredi] Vrste glazbala

• Autohtona narodna glazbala - instrumenti koji su specifični za pojedine dijelove neke zemlje. Npr. u Hrvatskoj, točnije u Istri poznata su glazbala kao sopile, dvojnice, meh, itd.

• Puhački instrumenti (Aerofona glazbala) - proizvode zvuk tako što se upuhuje zrak u njih, bilo čovjek iz pluća (flauta, gajde, truba, klarinet), bilo mehanički (orgulje, harmonika).

Način titranja stupca zraka u cijevi ovisi o izvedbi cijevi, koja može biti otvorena, zatvorena i poluotvorena.

• Udaraljke - proizvode zvuk različitih (ksilofon) ili uvijek istih frekvencija (bubanj, činele)

• Žičani instrumenti (Kordofona glazbala) - proizvode zvuk ili okidanjem žica (gitara, tamburica, bas, harfa) ili gudanjem po žicama (violina, viola, violončelo, gusle) (moguće je okidati i žice violine, i to se ponekad i radi).

Napeta žica je jedan od najstarijih izvora zvuka. Sila koja napinje žicu je obično tisuću puta veća od težine žice, a mogu se izrađivati od prirodnih i umjetnih vlakana ili od metala. Žica može titrati na četiri načina:
Transvenzalno - čestice titraju okomito na žicu
Longitudinalno - čestice titraju u smjeru žice
Torzijsko - kad je žica ovješena
Složeno - nastaje kad se žica oslanja na membranu koja titra (bendžo)

• Ljudski glas - nije striktno instrument, no vrlo često proizvodi prekrasne zvukove, i ne bi bilo pošteno izostaviti ga iz ovog popisa (ženski glasovi: sopran, mezzosopran i alt, muški glasovi: tenor, bariton i bas)

• Elektronički instrumenti - danas mogu zamijeniti već velik broj instrumenata, a krenuli su od tzv. ritam-mašine, danas su najpopularnije elektroničke klavijature (obično ih nazivamo sintisajzer, jer sintetiziraju zvuk). Prva električna glazbala u povijesti su bila: 1861. godine Delabordovo električno čembalo, 1876. g. Grayev elektroharmonijski glasovir, 1906. g. Cahilov orijaški telharmonij. Godine 1928. Cowell je izumio elektroničko glazbalo ritmikon, 30-ih godina 20.-og stoljeća pojavili su se uređaji koji su elektroničkim sredstvima povezali mehanička glazbala, a pojavom tranzistora, integriranih sklopova, digitalne tehnike i računarske tehnologije stvorene su razne mogućnosti razvoja glazbala.

• Instrumenti s klavijaturama - proizvode zvuk tipično tako što prenose ljudsko stiskanje tipaka u udarce batića po žicama. Klavir je najpoznatiji predstavnik, stariji je čembalo i njemu srodni instrumenti klavikord, spinet, virginal.