Historija
Izvor: Wikipedija
Termini povijest i historija u hrvatskom se jeziku ponekad koriste kao istoznačnice, ali danas uvelike prevladava "povijest". U svakodnevnom govoru oba termina označavaju dva bitno različita pojma: prošlu zbilju i znanost koja proučava tu zbilju. Jedno objašnjenje pojmovnih problema i terminošloške zbrke dato je u Općoj enciklopediji JLZ (3. svezak, 1977) u odrednici Historija ili povijest. Hrvatska enciklopedija izbjegava tu diskusiju stavljajući uz pojam "historija" samo uputu na članak "povijest", u svesku koji još nije objavljen.
U znanosti, danas se termimom povijest označava prošla zbilja, a znanost koja ju proučava naziva se historiografija ili (danas rjeđe) historija.
Riječ "historija" je internacionalizam: potječe iz grčkog. Odatle je prešla u latinski, te u sve suvremene europske jezike. Iako se u hrvatskom manje koristila nego u srpskom, to nije srpska riječ; srpski je istorija (a neki srpski autori koriste i riječ "povest").
Sadržaj |
[uredi] Značenje u grčkom
Grčki pojam istoria izvorno nije vezan samo uz prošlost. Pojavljuje se prvi put u V. st. pr. Kr. kod grčkoga pisca Herodota u značenju: znanje, ispitivanje, znanje, stečeno ispitivanjem, obavijest, opisivanje i pripovijedanje; posebno je važno značenje toga pojma u smislu dobivanja obavijesti ispitivanjem svjedoka. Herodot i njegovi nasljednici nastojali su sustavnim istraživanjima dobiti objektivnu sliku o stranim narodima i o prošlim događajima.
[uredi] O razlici povijesti i proučavanja povijesti
Potreba da se terminološki fiksira razlika između ta dva pojma dovela je do jezičke prakse da se prošli događaji označavaju sa "povijest", a njihovo proučavanje sa "historija". Slično je u njemačkom: Geschihte i Historia (ali postoji i riječ Geschichtswissenschaft za "povijesna znanost").
Hrvatski enciklopedijski rječnik (prvo izdanje 2002, drugo u 12 knjiga 2004; jedan od autora je povjesničar prof. dr. Ivo Goldstein) navodi:
- Povijest je »ukupnost prošlih činjenica, prošla stvarnost, predmet bavljenja povjesničara«. Odgovara latinskoj sintagmi res gestae.
- Historija je »znanost koja proučava prošlost«, te također rezultat te znanosti, tj. »ukupnost prosudbi i misli koje se stječu proučavanjem prošlosti«. Odgovara latinskoj sintagmi historia rerum gestarum.
[uredi] Mirjana Gross
Ponajviše je za tu terminologiju zaslužna Mirjana Gross svojim knjigama Historijska znanost (prvo izdanje 1976) i Suvremena historiografija (prvo izd. 1996, drugo 2001). Ona razlikuje četiri pojma: povijest, historija, historijska znanost i historiografija. Slijedi njeno sumiranje te diskusije u potonjoj knjizi (str. 17-18)
- Prigovor je izazvala moja upotreba pojmova "historija", u značenju bavljenja prošlošću, i "povijest" u značenju povijesne zbilje. (…)
Kritičari kažu da i Francuzi i Anglo-Amerikanci imaju samo jednu riječ (histoire, odnosno history); međutim, kaže Gross, i kod njih stvara konfuziju korištenju istog termina za dva pojma.
- U hrvatskoj tradiciji nalazimo više izraza što ih povijesne ličnosti i povjesničari upotrebljavaju u 19. stoljeću. Nakon "dogodovštine" ili "događajnice", to su "povijest", "povjesnica", "povjesnik", "povjesničar", te "historija", "historik", "historičar" i "historijska znanost".
- U ovoj sam knjizi slijedila njemačku Begriffsgeschichte koja se, među ostalim, bavi i razvojem pojma "historia" sve do njegova današnjega razumijevanja, što je nastalo potkraj 18., odnosno u početku 19. stoljeća. Promjene u značenjima određenih pojmova danas su važna grana historije mentaliteta. (…)
- O nesporazumima zbog upotrebe istoga pojma u različitim značenjima često se raspravljalo. Primjerice, nejasno je što bi bila filozofija povijesti kada bismo upotrebili samo pojam "povijest". Ako "povijest" znači spoznaju, onda je "filozofija povijesti" refleksija o historijskoj spoznaji koja pripada području logike. Ako "povijest" znači prošlu zbilju, onda je "filozofija povijesti" nešto sasvim drugo, naime, spekulacija o povijesnom kretanju. (…)
- Pogotovo je u knjizi koja se bavi poviješću historiografije nužno izbjegavati zbrku te upotrebljavati što je moguće jasnije pojmove. U smislu spoznaje to je historija, kao svako bavljenje prošlošću, a posebno historijska znanost (znanstvena ili profesionalna historija) kojom sustavno, na temelju istraživačkih standarda, nastojimo spoznati dijelove prošlosti. To je dakle naša metoda i zanat. Historiji kao spoznaji pripada i pojam historiografija, tj. pismeno izlaganje rezultata istraživanja, odnosno skup historijskih djela. U smislu zbilje upotrebljavam pojam povijest u značenju predmeta historijskog istraživanja i povijesnoga kretanja uopće.
- U posljednje je vrijeme uskrsnuo pojam "povjesnica", pa sam razmišljala o tome da ga upotrijebim umjesto "historije" u značenju bavljenja prošlošću. Međutim, tradicionalno "povjesnica" znači što i "povijest", tj. i bavljenje prošlošću i povijesnu zbilju. Pomislila sam na nepažljive čitatelje i čitateljice koji bi mogli pobrkati te dvije riječi istoga korijena, a zacijelo će bolje uočiti razliku između "historije" i "povijesti". I zato sam uglavnom ostala pri terminologiji iz Historijske znanosti. Da neke čitatelje i čitateljice ne bih previše razljutila, upotrebljavam u ovoj knjizi pojam "povjesničar", a rjeđe "historičar". Mislim da je svakome jasno da je "povjesničar" stručnjak koji se bavi "historijom", pa prema tome i "poviješću", te piše na temelju metode historijske znanosti.
[uredi] Suvremena praksa
Sama Mirjana Gross kaže da se u svakodnevnom životu »prošlost uglavnom doživljava kao ogledalo sadašnjosti«, pa je nemoguće strogo pojmovno razlikovanje, koje je potrebno znanstvenicima. Tako se u svakodnevnom govoru koristi "povijest" u smislu zbivanja, kao i proučavanja tog zbivanja (znanstvenog ili laičkog).
Za znanost o povijesti većina znanstvenika i esejista danas koristi izraz historiografija, za predmet proučavanja povijest, a za onoga koji se historiografijom bavi povjesničar, dok se izrazi historija i historičar manje rabe.
Hrvatska enciklopedija sv. 4 (2002.) pod odrednicom "historija" ima samo uputu na "povijest"; taj tom još nije izašao. Postoji odrednica historijski materijalizam, a ne "povijesni materijalizam".
[uredi] Filozofska terminologija
U praxis filozofiji postoji specifično razlikovanje pojmova historija i povijest, za koje je naročito zaslužan Milan Kangrga. Vidi članak: Historija_i_povijest_u_praxis_filozofiji.
