Kinematografija Hrvata
Izvor: Wikipedija
[uredi] Povijest hrvatske kinematografije
- Oktavijan Miletić
- Krešimir Golik
- Branko Bauer
- Vatroslav Mimica
- Antun Vrdoljak
[uredi] Moderna hrvatska kinematografija
- Rajko Grlić
- Vinko Brešan
- Hrvoje Hribar
- Dalibor Matanić
- Lukas Nola
- Zrinko Ogresta
[uredi] Filmska produkcija u Hrvatskoj
Filmska umjetnost u Hrvatskoj je razvijena u skladu s razvijenošću naše privrede, UNESCO rabi tri grupe sa slijedećim podgrupama:
[uredi] Grupa 1
- Australija, Kanada, Velika Britanija i SAD godišnje proizvedu preko 500 filmova na engleskom jeziku - financiraju se uglavnom od prodaje kino-ulaznica i prodaje TV/video/DVD prava
- kontinentalna zapadna Europa proizvede oko 450 filmova godišnje na raznim jezicima - sufinancirano od države
- azijske države s hiperprodukcijom: Indija (839), Filipini (456), Hong-Kong (349) i Japan (238) (podaci iz 2000. godine)
[uredi] Grupa 2
Države koje godišnje proizvedu 20 do 199 filmova:
1. Azija: Tajland (194), Kina (120), Pakistan (64), Koreja (63)
2. Latinska Amerika: Brazil (86), Argentina (47) i Meksiko (20)
3. Države istočne Europe, arapske i skandinavske države
[uredi] Grupa 3
Države s produkcijom do 20 filmova godišnje.
Hrvatska produkcija spada u treću grupu s prosječnom produkcijom od 4 filma godišnje koji su skoro svi sufinancirani od države, što proizvodi zanimljive posljedice:
- nema škarta (zanemariv je), jer se u pravilu za državni novac natječe bar desetak filmova godišnje, pa se rijetko (ili nikad) događa situacija da loš proizvod dobije sredstva
- nezavisna ili televizijska produkcija proizvodi kvalitetne nove autore, koji u nemogućnosti drugačije financirati svoje ideje, stvaraju TV filmove koji često kasnije završe u kinima
Nedovršeni članak Kinematografija Hrvata koji govori o filmskoj umjetnosti treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
