Kratka priča
Izvor: Wikipedija
Ovaj članak nema wikipoveznica ili ih ima premalo. Članak treba dopuniti dodavanjem wikipoveznica na druge pojmove. |
Kratka priča je oblik kratke fikcijske ili ne-fikcijske narativne proze. Kratke priče su sažetije u usporedbi sa dužim djelima fikcije, kao sto su novele (u modernom smislu) i romani. Počeci kratkih priča nalaze se u tradicijama usmenog prepričavanja i proznih anegdota; ukratko opisana situacija koja brzo dolazi do srži. Sa usponom komparativno realističnog romana, kratka priča razvila se u minijaturu. Neke od njenih prvih savršenih, neovisnih primjera nalazimo u djelima E.T.A. Hoffmanna i Anton Chekova.
Mnogi autori današnjice objavljuju kompilacije svojih kratkih priča u zbirkama.
Sadržaj |
[uredi] Povijest
[uredi] Izvori
Oblik kratke priče započinje u tradicijama usmene primopredaje, iz koje su proistekla značajna djela, kao sto su Homerove Ilijada i Odiseja. Takve su se priče prepričavale u ritmičnom, pjesničkom obliku, gdje su rime služile kao sredstvo lakšeg pamćenja. Kratki odlomci tih prica usredotoceni su na zasebne price, koje su se mogle prepricati u jednom komadu, ili pri jednom 'sjedenju'. Sveukupni luk priče nazirao bi se tek kroz prepričavanje nekoliko njenih dijelova. Basne, narodne priče sa izraženom poukom, je prema Grckom povjesničaru Herodotu izmislio Grčki rob Ezop, u 6. st. pr. n. e. (Ezopu se pripisuju i druga vremena i narodnosti). Ove drevne priče danas su poznatije pod imenom Ezopove Basne.
Drugi je stari oblik kratke priče, anegdota, bio popularan za vrijeme Rimskog Carstva. Anegdote su funkcionirale kao vrsta parabole, kratke realistične priče koja utjelovljuje pouku. Mnoge su preživjele Rimske anegdote tijekom 13-og ili 14-og stoljeća sakupljene u zbirku "Gesta Romanorum". Anegdote su ostale popularne sirom Europe do duboko u 18-o stoljeće, kada je objavljeno djelo fikcije anegdotalnih pisama Sir Roger de Coverleya.
U Europi se, početkom 14-og stoljeća tradicija usmenog prepričavanja počela razvijati u pisane priče. Najznačajnija djela su Geoffrey Chaucerove "Canterburyjske Priče", i Giovanni Boccaciov "Decameron". Obje knjige su sastavljene od zasebnih kratkih priča (koje se sadržajem razlikuju od farse ili humoristicne anegdote, do pažljivo izgrađenih književnih fikcija), postavljenih unutar veće, okvirne priče. Oblik okvirne priče nisu prihvatili svi pisci. Krajem 16-og stoljeća u Europi, mračno tragične novele Mattea Bandella neke su od najpopularniji kratkih priča (posebice u francuskom prijevodu). Tijekom Renesanse, termin 'novela' koristi se za kratke priče.
Sredinom 17-og stoljeća u Francuskoj, pisci kao Madam de Lafayette, razvili su novi, istančani oblik kratke novele, "nouvelle". Tradicionalne vilinske (en. Fairy) priče počele su se objavljivati 1960-ih godina (jednu od najpoznatijih zbirki napisao je Charles Perrault). Pojava modernog prijevoda Tisuću i Jedne Noći (en. 'One Thousand and One Night' ili 'Arabian Nights') Antoine Galland (iz 1704; jos jedan prijevod se pojavljuje 1710-12), stvara jak utjecaj na Europske pisce kratkih priča 18-og stoljeća, kao sto su Voltaire, Diderot i drugi.
[uredi] Moderne kratke priče
Moderne kratke priče pojavljuju se kao zaseban žanr početkom 19-og stoljeća. Rani primjeri zbriki kratkih priča, uključuju "Bajke", Braca Grimm (1824-1826), Nikolaj Gogolj "Večeri na majuru kod Dikanjke" (1831-1832), Edgar Allan Poe "Priče Groteske i Arabeske" (1839) i Nathaniel Hawthorn "Dvaput ispričane priče" (1842). Krajem 19-og stoljeća, rast tiskanih časopisa stvorio je veliku tržišnu potražnju za kratkim pričama dužine od 3 do petnaest tisuća riječi. Jedna od poznatih priča tog doba je i Čekhov "Odjel br. 6".
Prvom polovinom 20-og stoljeća nekolicina poznatih časopisa kao sto su "The Atlantic Monthly", "Scribner's" i "The Saturday Evening Post", objavljuje kratke priče u svakom izdanju. Potražnja za kvalitetnim kratkim pričama, kao i naknada piscima, bile su toliko visoke, da se F. Scott Fitzgerald u nekoliko navrata posvetio pisanju kratkih priča ne bi li otplatio neke od svojih mnogobrojnih dugova.
Potražnja za kratkim pričama dosegla je svoj vrhunac sredinom 20-og stoljeća, kada je 1952. časopis "Life" objavio dugu kratku pricu (novelu) Ernesta Hemingwaya, "Starac i More". Izdanje časopisa koje sadrži ovu priču prodano je, u samo dva dana, u 5,300,000 primjeraka.
Broj komercijalnih časopisa u kojima se objavljuju kratke priče otada je u stalnom padu, iako ih još uvijek objavljuju u nekolicini poznatih tiskovina kao "The New Yorker". Časopisi o književnosti također objavljuju kratke priče. Krate su priče osim toga odnedavna zaživjele i novim 'online' životom, gdje se objavljuju u časopisima, u zbirkama organiziranim prema autoru ili temi, na blogovima, Podcastima i/ili web stranicama.
[uredi] Elementi i Obilježja
U odnosu na roman, kratka priča teži jednostavnosti. Kratka se priča obično usredotočuje na samo jedan događaj, ima jedan zaplet, jedan splet okolnosti, ograničen broj likova, i pokriva kratak vremenski period.
U dužim djelima fikcije, priče često sadrže osnovne elemente dramatičke strukture; uvod (u okolnosti, situaciju i glavne likove); zaplet (događaj koji predstavlja predstojeći sukob); rastuću krizu (odlučujući trenutak za glavni lik i njegovu predanost određenom smjeru djelovanja); vrhunac (točka najvišeg interesa u smislu sukoba, i dio priče sa najintenzivnijim djelovanjem); rasplet (rješenje sukoba); i pouku.
Zbog njihove kratkoće, kratke priče mogu i ne moraju pratiti ovu matricu. Primjerice, moderne kratke priče tek rijetko imaju uvod. Česće se događa nagli početak, gdje priča započinje u sred djelovanja. Poput dugih, kratke priče imaju vrhunac, krizu ili preokret. Krajevi mnogih kratkih priča su međutim isto tako nagli i otvoreni kao i počeci, te mogu i ne moraju sadržavati pouku ili praktičnu lekciju.
Naravno, kao i sa svakom vrstom umjetnosti, točne osobine kratke priče mijenjaju se ovisno o piscu.
[uredi] Dužina
Odrediti što to točno razlikuje kratku priču od dužeg fiktivnog oblika, problematičan je zadatak. Klasična definicija kratke priče je u tome da se moze pročitati u jednom mahu, ideja najzamjetnije prenesena u eseju "Filozofija Kompozicije" Edgar Allan Poea (1846). Druge definicije ocrtavaju gornju granicu kod 7,500 riječi. U modernoj uporabi, termin kratka priča se često odnosi na djelo fikcije od 1,000 do 20,000 riječi.
[uredi] Izbor iz slavnih kratkih priča
- "The Last Question" by Isaac Asimov (Online Text)
- "An Occurrence at Owl Creek Bridge" by Ambrose Bierce (online text)
- "Yours Truly, Jack the Ripper" by Robert Bloch
- "The Aleph" by Jorge Luis Borges
- "A Sound of Thunder" by Ray Bradbury
- "Cathedral" by Raymond Carver
- "Lady with Lapdog" (or "Lady with the Dog") by Anton Chekhov
- "The Story of an Hour" by Kate Chopin (online text)
- "The Most Dangerous Game" by Richard Connell (online text)
- "A Rose for Emily" by William Faulkner
- "The Overcoat" by Nikolai Gogol (online text — translated from Russian)
- "Young Goodman Brown" by Nathaniel Hawthorne (online text)
- "The Killers" by Ernest Hemingway
- "The Gift of the Magi" by O. Henry (online text)
- "The Legend of Sleepy Hollow" by Washington Irving
- "The Lottery" by Shirley Jackson (online text)
- "The Monkey's Paw" by W.W. Jacobs
- "The Dead" by James Joyce (online text)
- "In the Penal Colony" by Franz Kafka (online text — translated from German)
- "My Son the Fanatic (short story)" by Hanif Kureishi
- "The Call of Cthulhu" by H.P. Lovecraft
- "The Fly (short story)" by Katherine Mansfield
- "Bartleby, the Scrivener" by Herman Melville (online text)
- "A Good Man Is Hard to Find" by Flannery O'Connor (online text)
- "The Doctor's Son" by John O'Hara
- "The Tell-Tale Heart" by Edgar Allan Poe (online text)
- "The Vampyre" by John Polidori (online text)
- "The Mortal Immortal" by Mary Shelley (online text)
- "The Loneliness of the Long Distance Runner" by Alan Sillitoe
- "The Spinoza of Market Street" by Isaac Bashevis Singer (online text)
- "The Lady, or the Tiger?" by Frank R. Stockton (Online Text)
- "The Secret Life of Walter Mitty" by James Thurber (Online Text)
- "The Death of Ivan Ilyich" by Leo Tolstoy (online text)
- "A Martian Odyssey" by Stanley G. Weinbaum.
- "The Red Room" by H.G. Wells (Online Text)
[uredi] Vanjske poveznice
- Storiesville.com. Online community for short stories of various genres.
- How to Write a Short Story
- What makes a good short story. A resource for teachers and students.
- Great short stories from around the world.
- Twenty great American short stories.
- Million Writers Award, for best online short story of the year.
- Free Stories Center. Site dedicated to free short stories.
- Chronology of American short stories
- Short Story eTexts and More Short Story eTexts at Project Gutenberg
- Ghostsandstories.com A collection of short ghost stories, new and old.
- Kategorija Short Stories na Open Directory Project (Dodaj URL)
- Short Story KingdomA collection of Short Stories and other written works.
- Authorlink Story LinkThe short story place where authors and readers get connected. Authors get paid a royalty every time someone reads their work.