Likovna obrada reversa

Izvor: Wikipedija

Reversi rimskih carskih novaca odlikuju se bogatom rasnolikošću likova i motiva. Po bogatstvu tema oni su čak rasnolikiji od grčkih antiknih novaca. Dok je lik na aversu carskih novaca u 99% slučajeva posvćen caru ili članu carska kuće, na reversu su likovi u istom postotku stavljani u službu državne propagande i ideologije. U tome ja rimska državna misao ostala konsekventna od početka do kraja carstva. Porod idaološkog značenja likova na rimskom carskom novcu, ti likovi daju usto vanredno interesantnu predodžbu o životu i običajima u rimskoa carstvu. Nižu s tako prikazi iz religija koja ja bila baza rimske drižave, zatim iz života cara i carske kuća, naroda te vanjska i unutarnja politika carstva i vojske.

Srađivanje unutarnjih prilika u rimskom carstvu za vlada cara Augusta sredilo se je poslije dugotrajnih nemira i stanje rimske religije koja ja ponovnom stabilnošću države i porastom ugleda i kulta nekih božanstava dobila nova i bogatije oblika. Tako se je pored štovanja najuzvišenije grupe bogova kapitolinske triade (trojstva) Jupitera, Junone i Minarve rasvio osobito kult Apolona, zaštitnika i pomagača u bitci kod Akcija, ta Marsa kojemu se Oktavijan zavjetovao s pobjedu kod Filipa.

U rimskoj mitologiji postoji 12 glavnih bogova. Njihov redoslijed postavljan ja prema tzv. lectisterniumu (red kod hranjenja bogova),Rimljani su u svojim bogovima vidjeli oličenja pojedinih vrlina i aktivnosti. Uslijed toga ja svako bolanstvo imalo rasne atribute. Tako je

IVPPTTER (dativ IOVI)i

OPTIMUS MAXIMVS (najbolji i najveći) KONSERVATOR (čuvar cara i njegovih suvladara) STATOR (koji daje otpornu snagu naročito vojsci) VLTOR (osvetnik, koji osvećuje nepravde nanesene Rimu) VICTOR (pobjednik, koji pomaže rimskoj vojsci da pobjedi)

IUNO CONSEVATRIX (čuvarica); MARTIALIS ("ratnička") i REGINA (kraljica

MINERVA (boginja mudrosti i znanosti):

PACIFERA ("mirotvorka") i VICTRIX (pobjednica);

VESTA boginja kućnog ognjišta): ponajviše bez pridjevaka ili: AETERNA (vječna), FELIX (sretna);

NEPTVNVS (bog mora): COMES (pratilac), CONSERVATOR (čuvar) i REDVX (koji će se vratiti);

KARS (bog rata): CONSERVATOR PACIFER (mirotvorac) PROPVGNATOR (pobornik, branitelj) VLTOR (osvetnik) i VICTOR (pobjednik);

VENVS (boginja ljubavi): CAELESTIs (nebeska, GENETRIX (roditeljica) i VICTRIX (pobjednica)

APOLLO (bog svjetla i pjesništva): CONSERVATOR i SALVTARIS (koji donosi zdravlje);

DIANA (boginja lova, donositoljiea svjetla, identificirana s LUNOM): CONZERVATRIX (čuvarica), FELIX (sretna), LVCIFERA (svjetlosna), REDVX (koja se vraća) i VICTRIX (pobjednica);

MERCVRIVS (bog trgovine i prometa): CONSERVATOR, FELIX (sretan, uspješan), PACIFER (nosilac mira);

CERES (boginja plodnosti zemlje): AVGVSTA (uzvišena), FRVGIFERA (plodonosna SEGETIA (po kojoj dozrijeva što je posadjeno);

VVLCANVS ili VOLKANVS (bog vatre i metalurgije): VLTOR (osvetnik), kao "REGI ARTIS" (kralj umijeća).

Uz ovih 12 glavnih božanstava na rimskim carskim novcima vidimo još čitav niz bogova, polubogova i heroja. Na prvom mjestu treba spomenuti božanstvo čije je štovanje preneseno u Rim s istoka, a na novcima se pojavljuje u drugoj polovici III st. To je SOL (sunce), koje se osobito mnogo javlja na novcima ilirskih careva s čitavim nizom pridjevaka tako: AVGVSTVS, DOMINVS IMPERI ROMANI (gospodar rimskog carstva), INVICTVS COMES (nepobjedivi pratilac) i INVICTVS AETERNVS (nepobjedivi vječni).

Ostala istočnjačka božanstva vrlo su rijetko zastupana na carskim novcima osim: SARAPIS (identificiran s Jupiterom) i to kao COMES (pratilac cara) te ISIS (izjednačena s Cererom) kao FARIA (po Farosu kod Aleksandrije). Od manjih božanstava treba istaknuti slijedeće: IANVS (bog ulaza, početka u godini), taj starorimski bog s dva lica koji se tako često javlja na novcima rimske republike vrlo je rijetko prikazan na novcima carstva. On je: CONSERVATOR, PATER (otac);

AESCVLAPVS (bog zdravlja) bez pridjevaka ali s karakterističnim simbolom zmije

OPS (boginja zemlje, žena Saturnova): AVGVSTA i DIVINA (božanska). Vrlo rijetka na novcima;

CASTOR i POLLVX, dioskuri, prikazani su najviše stojeći uz svoje konje, često na follisima cara Maksencija. Pojedinačno je prikazan samo Castor uz svoga konja;

FATA VICTRICIA (tri boginje sudbine "Parke") dolaze samo na novcima Dioklecijana i Maksimijana Herkulija kao tri sestre koje si daju ruke; BAKO (bog vina i vinove loze) dolazi na novcima pod imenom LIBER. I njegov je lik vrlo rijedak. Pridjevci su mu još CONSERVATOR i PATER.

Kult bogova ispunjavao je dnevni život gradjana rimske države. To se osobito lijepo vidi na reversima mnogih rimskih novaca sve do legaliziranja kršćanstva za Konstantina I. Velikog (313. n. r. ). Likovno je kult bogova prikazivan ponajprije žrtvenicima na kojima su prinosili žrtve carevi, muški članovi carske kuće i svećenici sipajući iz zdjelice tekućinu u plamen koji je sukljao iz žrtvenika. Do oltara često su prikazane žrtvene životinje, osobito svinja, ovca i bik (sus, ovis i taurus), a uz njih katkad i tzv. "victimarius", lice koje sjekirom ubija žrtvu. Žrtvenici su često ukrašeni raznim ukrasima pa i natpisima. Pored obrednih pomagala na okupu (nož, baklja, vrč, augurski štap i kropilo) nailazimo i na pojedinačne vrčeve i baklje. Sa žrtvenim svečanostima povezane su razne vjerske igre, osobito tzv. stoljetne ("ludi saeculares" i "sacra saecularia"). Proslavljene su prvi put pod Augustom (17 pr, n. e.) i ponovljene pod Domicijanom (83 n. e.) na čijim se novcima nalaze likovi s oltarskim stupom ("cippus") i glasnikom. Na rimskom novcu naročito je istaknuta proslava tisućgodišnjice osnutka grada Rima g. 248. n. e. za vladanja cara Filipa I Arabsa. Tom prilikom održane su velike proslave u Rimu medju kojima su se isticale i borbe s divljim zvijerima u Koloseumu. Tada je izdana i serija prigodnih novaca (sa natpisom SAECULARES AUGG), na kojima se nalaze likovi lava, vučice, losa, vodenog konja, jelena s čitavim nizom njegovih srodnika i na kraju kozoroga.

Važna uloga, koju su u Rimu igrali zavjeti ("vota") istaknuta je često i na rimskom novcu. U prva tri stoljeća carstva su oznake zavjeta, začudo, vrlo rijetke. Nešto eu češće u doba tetrarhija, a vrlo česte postaju baš u doba kršćanskih vladara, skoro do kraja zapadnorimskog carstva!. Zavjeti, koje je rimski narod činio za dobrobit i zdravlje cara i članova njegove kuće zvali su se VOTA PUBLICA (javni zavjeti). Obavljani su nakon što je prošlo izvjesno vremensko razdoblje od vladareva nastupa, često nakon prvog petogodišta (quinqenium). Na reversima su označivani s VOT(is) V, a ispod toga je obično dodano MULT(is) X, što znači, da su zavjeti izvršeni za prvo petogodište, a sada se želje, odnosno zavjeti, produžuju na daljnih pet godina.

Poslije desete godine vladanja obnavljaju se na daljnih pet ili deset godina. Tako npr. VOT X MULT XV ili XX itd. No carevi su činili zavjete i na početku svog vladanja (tzv. VOTA SUSCEPTA) ili nakon završetka prvog kvinkvenija (tzv. VOTA SOLUTA tj. izvršeni zavjeti). Pored uobičajenih kratica VOT-MULT javljaju se za tetrarhija i kratice SIC - SIC (što znači: tako), npr. SIC X SIC XX.

Ustaljenjem kršćanstva u rimskoj državi nakon smrti Konstantina I. Velikog nestaje svakog traga poganskog bogoštovlja s rimskih novaca. Kristogram, koji se već na novcima Konstantina I. sporadično javlja osobito na labaru (vojničkoj zastavi, odnosno znaku), postaje vrlo čest na novcima njegovih nasljednika. Ovaj znak ispunjuje cijelo polje, začudo, samo na reversima novaca protucara Magnencija i Decencija. Sam križ javlja se tek na novcima djece Teodozija I. : Arkadija, Honorija i Placidije, a poslije njih dolazi češće na zlatnicima kasnih zapadnih careva.

Pored obaveznog prikaza glave vladara i članova njegove obitelji na aversu, javljaju se njihovi likovi, ponajviše u čitavoj figuri, vrlo često i na reversima novaca. Glave i poprsja članova carske kuće naći ćemo na reversima carskih novaca odmah na početku carstva, za Augusta, a prilično su Česte do razdoblja Severove dinastije (143 - 211 n. e.). Od vre* mena cara Filipa I. (244 - 248. n. e.) pa do smrti cara Galijena (265. n. e.) javlja se novi raspored glava članova carske kuće na reversu: pored carice još po jedan ili čak dva člana carske obitelji! Ovakve grupacije dolaze i na novcima velikog promjera - medaljonima. Od Aurelijana pa do Konstantina I. Vel. (27o-337. n. e. ) javljaju se ponajviše samo poprsja suvladara ili carica na reversu (tako npr. na Eurelijanovim novcima glave Vabalata, odnosno Severine). Taj običaj se zaključuje glavama Krispa i Konstantina II. na malom srebrenom Konstantinovom medaljonu kovanom u Sirmiumu (Mitrovici). Na novcima kršćanskog razdoblja rimskog carstva (337 - 491. n. e. ) nema nikada ne reversu glave suvladara ili carice. Čitavi likovi careva ili članova carske kuće vrlo su česti na reversima njihovih novaca. Dok se carev lik javlja u najrazličitijim svojstvima i djelatnostima, lik prijestolonasljednika redovito je prikazan u funkciji "principe iuventutis" (doslovno "predvoditelj mladeži", a faktično "predstojnik viteštva"). Pod tim nazivom se prijestolonasljednik javlja na novcima Augu-stovih unuka Gaja i Lucija Cezara sve do Konstantinovih sinova. Vrlo čest je lik cara u stojećem ili sjedećem stavu. Oko njegova lika nalaze se različiti natpisi. Postepeno se razvio kult po kojem se cara naziva spasiteljem, obnoviteljem! čuvarom (i si.) zimske države. Sve je to na novcima izraženo obiljem počasnih naziva, koji su osobito česti u doba Konstantina I. Vel. i njegovih nasljednika. Takvi nazivi su: CONSERVATOR (Africae, Kartaginis, Urbis) = čuvar, spasitelj (Afrike, Kartage, Rima) DEBELLATOR (hostium, gentium)= pobjednik (neprijatelja, barbarskih naroda) DEFENSOR (orbis) = branitelj (zemlje) EXSUPERATOR (omnium gentium) = nadvladatelj (svih naroda) FUNDATOR (pacis) = utemeljitelj (mira) LIBERATOR (orbis, urbis, reipublicae) = osloboditelj (svijeta, Rima, države) LOCUPLETATOR (orbis terrarum) = obogatitelj (zemljine kugle) PACATOR (orbis, orientis) = umiritelj (zemlje, istoka) RECTOR (orbis) = upravljač (svijeta) RECUPERATOR (urbis) = preosvajač (grada Rima) RESTITUTOR (vrlo čest uz imena pokrajina, države, vojske i dr.) = obnovitelj SALVATOR (reipublicae) = spasitelj (države) TRIUMFATOR (gentium, barbararum) = pobjednik (nad barbarskim narodima).

Odlazak cara na put ili u rat prikazan je na novcu kao jašući lik s natpisom PROFECTIO ili EXPEDITIO AUG, dok je njegov povratak označen istim likom pod nazivom ADVENTUS ili REDITUS AUG. Parada, na kojoj car jaši na konju u pratnji jednog ili dvojice vojnika označena je na novcu nazivom DECURSIO (manevar).

Pažnju prema caru i njegovoj obitelji istaknuta je nadalje na novcima u natpisima najrazličitijih značenja što sadrže želje izražene onotn poznatom lapidarnošću koja odlikuje latinski jezik, tako: ANNO FAUSTO FELICI OPTIMO PRINCIPI (povoljna i sretna godina najboljem vladaru), FELICIBUS AUGG (sretnim carevima), INVICTO IMPERATORI pobjedivom caru), PIO IMPERATORI OMNIA FELICITA (pobožnom caru svu sreću) i dr. caricama se pak rado dodjeljuju lijepi nazivi: MATER SENATUS, - PATRIAE, - CASTRORUM (majka senata, domovine, tabora).

I carev odnos prema narodu izražen je na carskom novcu osobito mnogo isticanjem njegove brige za dobru opskrbu naroda darovima u novcu ili u naravi, osobito dijelenjem žita, vina, ulja i mesa. Darivanje u naravi naziva se CONGIARIUM (lat. congius = uljna mjera). Likovno je prikazano u liku cara koji sjedi na podiju i daje gradjaninu carski dar i to na novcima od Nerona do Septimija Severa. Darežljivost careva u općenitom smislu zove se LIBERALITAS. Prikazana je kao ženski lik koji u desnoj ruci drži tesseru (tablicu) a u lijevoj obilnicu. Katkada se u istoj simbolici javlja lik cara koji sjedi na podiju iza kojega stoji lik "Liberalitas", a do podija je gradjanin koji prima carsku pomoć.

Ta redovna pomoć ponovljena je za nekih careva i do sedam puta, pa je svako dijeljenje označeno rednim brojem (od I do VII). Likovni prikaz davanja novčanih potpora iz posebne carske blagajne javlja se na novcima od Hadrijana do Konstantina I. Vel. (117-337. n. e.). Posebna državna pomoć djeci u obliku žita ovjekovječena je na novcima cara Trajana (98-117. n. e.) uz is ALIM (entatis) ITAL(iae), što znači opskrba ili prehrana Italije, odnosno talijanske djece.

Pučanstvo rimskog carstva koje je posjedovalo rimsko gradjanstvo dobivalo je povremeno veliku olakšicu otpisom poreskih dugova i obaveza. Ove su olakšice na rimskim novcima označavane određenim kraticama kao: RRC (remissa ducentesima), što znači da je otpisano plaćanje "ducentezime" tj. polovine poreza na promet (za Kaligule); RXL (remissa qudragesima) znači, da je prolazno otpisana četrdesetina, tj. 21/2 postotna uvozna carina Galbe, 68 n. e. ). Za Nerve (96-98. n. e.) su ukinute dvije obaveze koje su tištile podanike carstva, što je na novcima izraženo na vanredno lapidaran način: VEHICULATIONE ITLIAE REMISSA (otpust davanja predprega u Italiji) i FISCI IUDAICI CALUMNIA SUBLATA .(ukidanje sramotnog židovskog poreza), pri čemu se misli na ukidanje poreza nametnutog Židovima nakon pada Jeruzalema 7o. n. e. Veliki otpust poreza za koji je zaslužan car Hadri-(117-138. n. e.) ovjekovječuje na novcu natpis: RELIQUA VETERA HS NOVIES MILL (IES) ABOLITA (ukidaju se preostali stari dugovi od 9oo miliona sesteraca).