Limousin
Izvor: Wikipedija
| Limousin | |
|---|---|
 |
|
| Departmani | Corrèze (19) Creuse (23) Haute-Vienne (87) |
| Prefektura | Limoges |
| Ukupno stanovnika | 710.939 stanovnika (1999) |
| Gustoća | 42 stanovnika/km² |
| Površina | 16.942 km² |
| Broj okruga | 8 |
| Broj kantona | 106 |
| Broj općina | 747 |
| Predsjednik regionalnog vijeća |
Jean-Paul Denanot (PS) |
Limousin (okcitanski: Lemosin) se sastoji od tri departmana: Corrèze, Creuse i Haute-Vienne.
Sadržaj |
[uredi] Povijest
Regija Limousin se sastoji od dvije povijesne francuske provincije: provincije Limousin i provincije Marche (mali dio provincije Marche se danas nalazi u regiji Centre.
Osim ovih dviju glavnih provincija, regija Limousin se sastoji i od manjih dijelova starih provincija, Angoumois, Poitou, Auvergne i Berry.
[uredi] Administracija
Na lokalnim izborima vlast je odnijela koalicija lijevih stranaka. Raspored mjesta u regionalnom vjeću je slijedeći:
- PS : 19 vjećnika
- UMP : 10 vjećnika
- PCF : 6 vjećnika
- Les Verts : 3 vjećnika
- ADS : 2 vjećnika
- UDF : 2 vjećnika
- Mouvement écologiste : 1 vjećnik
[uredi] Politika
Limousin je politički smatran, snažno uporište ljevice, sa sjedištem u Limogesu.
[uredi] Zemljopis
Regija Limousin je većinom visinsko područje. Najniže područje regije se nalazi na sjeverozapadu pokrajine (otprilike 250 m nadmorske visine), a najviše područje je na jugoistoku regije (otprilike 1000 m nadmorske visine). Najveći dio regije se nalazi iznad 350 metara. U regiji se nalaze mnoge važne rijeke kao Dordogne, Vienne, Creuse i Cher. Regija je poznata po kvalitetnim vodama, kao i po prvoklasnom ribarstvu.
[uredi] Gospodarstvo
Limousin je većinom poljoprivredna regija. Regije je poznata po prvoklasnom mesu, pogotovo govedini, Također ova regija je i veliki francuski drvni proizvođač.
U prošlosti je grad Limoges bio svjetski poznat po proizvodnji porculana. Danas postoji samo mali broj ovih tvornica.
[uredi] Stanovništvo
U kontinentalnoj Francuskoj, regija Limousin je najslabije naseljena regija Francuske. U cijeloj regiji živi manje ljudi nego u Marseilleu.
Stanovništvo ove regije se smanjuje i stari. Departman Creuse ima najstarije stanovništvo u Francuskoj. Manji popravak u padu stanovništva je zabilježen između 1999. i 2004. godine.
[uredi] Kultura
Regionalni jezik regije je limousinski. To je jezik iz jezične obitelji Oc i sličan je okcitanskom. To je također i jezik prvih trubadura. Limousinski je bio glavni jezik regije do početka 20. stoljeća, kada je u velikom mahu uveden francuski. Tome je pogodovalo i ukidanje okcitanskog jezika u školama. Danas se jezikom svakodnevno služi većinom ruralno starije stanovništvo.
[uredi] Vanjske poveznice
Akvitanija | Auvergne | Bretanja | Burgundija | Centre | Champagne-Ardenne | Donja Normandija | Elzas | Franche-Comté | Gornja Normandija | Île-de-France | Korzika | Languedoc-Roussillon | Limousin | Lorraine | Pireneji-Jug | Nord-Pas de Calais | Pikardija | Poitou-Charentes | Provansa-Alpe-Azurna obala | Regija Loire | Rona-Alpe
Gvadalupa1 | Francuska Gvajana | Martinik | Reunion
Ovi prekomorski departmani su također prekomorske regije.
1Gvadalupe trenutno uključuje otoke Svetog Bartolomeja i Svetog Martina, koji su 2003. izglasali da postaju odvojenim Collectivités d'outre-mer; promjene će stupiti na snagu početkom 2007.
Sveti Petar i Mikelon (collectivité territoriale) | Mayotte (collectivité départementale) | Wallis i Futuna (territoire) | Francuska Polinezija (pays d'outre-mer) |
Svaka prekomorska zajednica ima vlastiti poseban status.
Francuski južni i antarktički teritoriji (otok Saint-Paul, otok Amsterdam, otočje Crozet, otočje Kerguelen, Terre Adélie) · otok Clipperton · Raspršeni otoci (Bassas da India, otok Europa, otočje Glorieuses, otok Juan de Nova, otok Tromelin)
 |
Portal Francuske – Pristup člancima sa tematikom o Francuskoj. |
