Lokrum

Izvor: Wikipedija

Lokrum

Podatci
Smještaj	Jadransko more
Otočna skupina
Koordinate
Država	Hrvatska
Gl. naselje
Površina	0,8 km²
Broj stanovnika (popis 2001.)
Slika

otok Lokrum

Lokrum je otok u hrvatskom dijelu Jadranskog mora u dubrovačkom akvatoriju.

Sadržaj

1 Zemljopisni položaj
2 Naziv
3 Općenito
4 Povijest
5 Vanjske poveznice

[uredi] Zemljopisni položaj

Otok je udaljen 0,5 Nm jugoistočno od Dubrovnika.

[uredi] Naziv

Ime otoka vjerojatno je izvedenica iz latinske riječi acrumen što znači kiselo voće, jer je otok nekoć obilovao stablima kiselih divljih naranača.

[uredi] Općenito

Najviši vrh otoka je Glavica a visina iznosi 96 metara. U njegovom južnom dijelu je smješten kraški fenomen ovog otoka, 10 m duboko slankasto jezero nazvano Mrtvo more. Sjeveroistočna obala je niska i pogodna za pristajanje malih čamaca, dok je jugozapadna obala strma i nepristupačna. Na istočnoj obali otoka je mala lučica Portoć prilagođena prihvatu manjih izletničkih brodica, a na južnom dijelu se nalazi dvorac, napušteni benediktinski samostan. Lokrum, koji je omiljeno izletište domaćih i stranih turista, zaštićeni je park prirode. Na Lokrumu se nalazi i botanički vrt.

[uredi] Povijest

Lokrum ulazi u povijest 1023. godine kada su dubrovački nadbiskup Vital i načelnik Lampredije s gradskim plemstvom darovali svojim sugrađanima, svećeniku Lavu i benediktincu Petru, čitav otok Lokrum da na njemu sagrade samostan i nesmetano ga posjeduju. Od tih dana započinje dokumentirano razdoblje povijesti otoka.

Na Lokrumu se, navodno, 1191. godine iskrcao engleski kralj Rikard I. Lavljeg Srca, zatečen olujom na povratku iz trećeg križarskog rata.

Od nekoliko crkvica sačuvane su crkvica Navještenja i kapela Sv. Vlaha iz 1557. godine. Lokrum je 1859. godine kupio nadvojvoda Habsburški, Maksimilijan I. Kasnije su se izmjenjivali vlasnici, a među poznatijima je bio i austrijski prijestolonasljednik Rudolf.

Na najvišem vrhu Lokruma nalazi se utvrda Fort Royal, koja je sagrađena po Napoleonovoj naredbi maršalu Marmontu 1806. godine, odmah nakon što je Dubrovnik zauzet na prevaru. Utvrdu je kasnije koristila i austrijska vojska, koja je 1830. godine izvela znatne dogradnje.