Mačke
Izvor: Wikipedija
 |
|
| Mačke | ||||||||||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
 |
||||||||||||||
| Sistematika | ||||||||||||||
|
||||||||||||||
|
|
||||||||||||||
| Felinae Pantherinae Acinonychinae Machairodontinae (izumrli) |
Mačke (Felidae) je naziv za porodicu životinja iz reda zvijeri (Carnivora) unutar natporodice mačkolikih životinja (Feloidea).
Svojim habitusom je većina vrsta iz te porodice vrlo slična široko rasprostranjenoj i opće poznatoj domaćoj mački: imaju gipko tijelo, meko krzno, kratka lica i relativno male lubanje. Uši su im uspravne, šiljaste do zaobljene, a mačke ih mogu okretati u raznim pravima. Kao kod svih zvijeri, oči su im okrenute prema naprijed da bi mogle vidjeti prostorno, što je vrlo važno za sposobnost procjene udaljenosti od lovine. Razlike u veličini mačaka su vrlo velike, od dužine tijela od 30 cm pa sve do 200 cm.
Sadržaj |
[uredi] Građa tijela
[uredi] Oči
U odnosu na veličinu lubanje, mačke imaju relativno velike oči. Zjenice imaju velike mogućnosti širenja i skupljanja, ovisno o količini svjetla u okolini. Male vrste mačaka imaju okomite zjenice, a velike okrugle. U tami se zjenice mogu ekstremno raširiti, pa su u stanju još relativno dobro vidjeti i u vrlo mračnoj sredini. Vidno polje mačaka je 200-220°. Prema zjenicama se može vidjeti raspoloženje mačaka: ako su široko otvorene, ona se osijeća ugrožena i u obrambenom je raspoloženju; vrlo stisnute zjenice znače da je agresivna.
[uredi] Osjetilne dlake
Osjetilne dlake (zool. vibrise) obilježavaju mačke kao pretežno noćne životinje. Tu vrstu dlaka mačke imaju posebno na njuški (tzv. "brkovi"), ali i iznad očiju kao i u pazuhu prednjih šapa. Vibracije zraka pokreću te dlake, pa prema smjeru i snazi zračnih vibracija mačke mogu preko posebnih osjetilnih stanica u korijenu dlaka u grubo "vidjeti" okolinu i u najvećem mraku. Te su dlake potpuno razvijene kod tek okoćenog mačjeg podmlatka, što govori o važnosti osjetila opipa koji one pružaju toj životinjskoj porodici.
[uredi] Jezik-osjetilo okusa
Raspoznavanje okusa mora kod mačaka biti brzo i točno, jer one ne mogu žvakati hranu. Prepoznavanje okusa je neophodno radi određivanja pokvarene ili neužitne hrane. Imaju hrapav jezik jer je pokriven papilama. Papile smještene po uzdužnoj sredini jezika imaju male šiljke okrenute prema tijelu. Ti šiljci služe za "češljanje" dlake, skidanje mesa s kostiju lovine, ali su posebno važni u njezi novorođenčadi. Lizanjem majka potiče krvotok mladunaca. Papile na prednjem dijelu jezika služe za određivanje okusa, kiselog, slanog i gorkog. Osim toga, jezik služi i kao "žlica" kod pijenja vode.
[uredi] Zubalo
Gornja- i donja čeljust su čvrsto povezane zglobom koji ne dozvoljava druge pokrete osim otvaranja i zatvaranja. Zubalo ima 30 zubi i dijastemu. Ona omogućuje, da očnjaci, kod zatvaranja gornje i donje čeljusti, prođu jedni pored drugih. Očnjaci, ili zubi "hvatači" služe za hvatanje i držanje lovine. Zubi "koljači" služe za odgrizanje komada mesa koje se zatim bez žvakanja guta. Koljače tvore zadnji predni kutnjak i prvi kutnjak. Rubovi su im oštro nazubljeni i kod ugriza se mimoilaze.
[uredi] Pandže
Mačke imaju po pet prstiju na prednjim i četiri na zadnjim šapama. Osim geparda, plosnatoglave mačke i mačke ribara, sve ostale mačke imaju pandže koje su u pravilu uvučene i zaštićene u "jastučićima" na šapama. Samo kad je potrebno, mačke ih korištenjem određenih mišića izvlače iz zaštitnih jastučića. Ovo zato, da ostanu oštri i ne istupe se kod hoda. Nehotično izvlačenje pandži sprečavaju tetive s unutrašnje strane prstiju. Osjećaj opipa je na šapama vrlo dobro izražen, to je razlog zašto mačke često i šapama istražuju nepoznati predmet.
[uredi] Rep
Sve mačke imaju rep. On im koristi za održavanje ravnoteže, ali i za sporazumijevanje unutar vrste. Kod nekih vrsta, kao npr. kod risa, je vrlo kratak.
[uredi] Rasprostranjenost
Mačke žive na svim kontinentima osim na Antarktiku. Međutim, važno je reći da su ih u Australiju i Oceaniju sa sobom donijeli naseljenici. To je naročit problem za lokalnu faunu jer do tada nije poznavala mačke, pa im se nije mogla prilagoditi.
[uredi] Socijalno ponašanje
Većina mačjih vrsta su samotnjaci. Mužjaci i ženke se sreću samo u razdoblju parenja, a nakon toga se razilaze. Značajna iznimka su lavovi koji žive u većim čoporima, a i mužjaci geparda ponekad formiraju manje skupine koje zajedno idu u lov.
[uredi] Prehrana
Mačke se hrane gotovo isključivo mesom, dok je puno drugih zvijeri u skupini svejeda. Mačke su vrlo specijalizirane zvijeri, i uglavnom su lovci iz zasjede. Jedino gepard može slijediti plijen na duže staze. Mačke u slobodnoj prirodi preferiraju živu lovinu, a samo izuzetno jedu strvinu.
[uredi] Sistematika
Postoji tradicionalna sistematika, koja bi se mogla, u grubo, svesti na podjelu na velike i male mačke, postoji jedna novija koju je postavio molekularni biolog Stephen J. O'Brien, specijalist za istraživanje podrijetla mačaka i objavio u studiji "Wild Cats: Status Survey and Conservation Action Plan", Kirstin Nowell&Peter Jackson (IUCN, Cambridge 1996). Njegovo stablo se zasniva na istraživanjima staničnih uzoraka svih mačaka uz pomoć pet različitih metoda molekularne biologije.
Skaćeno su grupirane:
- Divlje mačke
- Velike mačke
- Ozeloti
"New Encyclopedia of Mammals" (Oxford, 2001.) nudi još noviju klasifikaciju koja se zasniva na DNK-analizama. Prema njoj se mačke dijele na tri potporodice (vidi zaseban taksokvir).
Međutim, ni jedna moderna sistematika se do sada nije dovoljno etablirala da bi se mogla smatrati općeprihvaćenom u dovoljnoj mjeri da zamijeni tradicionalnu. Zato, do daljnjeg, treba s oprezom uzimati sve novije podjele.
