Miroslav Šalom Freiberger
Izvor: Wikipedija
Dr. Miroslav Šalom Freiberger (Zagreb, 1903.-Auschwitz, 1943.) (židovski oblik imena također se piše Shalom) - posljednji ratni nadrabin Židovske općine u Zagrebu, vjeroučitelj i prevodilac, pisac i duhovni vođa, po školovanju diplomirani pravnik i doktor teoloških znanosti.
[uredi] Biografija
U židovskoj je zajednici obavljao najprije dužnost rabina u Osijeku. Već s 34 godine postao je zagrebački nadrabin, pa je osobitu popularnost stekao među mlađim naraštajima Židova, osobito zahvaljujući svojoj komunikativnosti. U godinama koje su neposredno prethodile početku Drugog svjetskog rata sve je snažnije zagovarao cionističku ideju i povratak Židova u tadašnju Palestinu, iako je sam odlučio ostati dok još ima i jednog Židova u Zagrebu.
Osnutkom Nezavisne Države Hrvatske i početkom primjene rasnih zakona (vidi Nürnberški zakoni i Holokaust u NDH), Freiberger se zauzeo u spašavanju članova svoje zajednice. Imao je brojne veze sa židovskim organizacijama u Italiji, Mađarskoj i Švicarskoj, te izuzetno dobre odnose s Katoličkom Crkvom u Hrvatskoj, a posebice sa zagrebačkim nadbiskupom Alojzijem Stepincem. (Vidi članak Stepinac i Židovi.) Njegov tadašnji tajnik, Amiel Shomrony, dvaput je podnosio prijedlog da se Stepincu za pomoć Freibergeru i drugim Židovima dodijeli izraelsko priznanje Pravednik među narodima.
Krajem 1942. otpratio je posljednju skupinu spašenih koji su preko Budimpešte i Istambula prebačeni u novu domovinu. Među njima je, uz deset maloljetnih djevojčica i dječaka, bio i njegov šesnaestogodišnji sin Ruben.
Unatoč pokušajima nadbiskupa Stepinca da ga spasi, u proljeće 1943. Freibergera su uhitile ustaške vlasti, a Nijemci su ga s posljednjim transportom Židova iz Hrvatske prevezli u Auschwitz. Ondje je poginuo na samom ulazu, kad je prosvjedovao protiv neljudskog postupka prema članovima njegove zajednice.
[uredi] Izdavačka djelatnost
Još kao rabin u Osijeku bio je zapaženi člankopisac, a članci su mu objavljivani u zagrebačkom časopisu "Židov". Posebno se bavio pitanjem ustrojstva i djelovanja židovske općine u europskoj dijaspori u razdoblju srednjeg i novog vijeka, te o tome objavljivao i radove.
Budući da se uvijek osjećao pripadnikom i židovskog naroda i hrvatske kulture, tu je svoju dvostruku pripadnost iskazivao i dvostrukim imenom.
Svoja djela iz područja duhovnosti, namijenjena prvotno židovskoj zajednici, potpisivao je kao Šalom M. Freiberger, dok je djela od šireg društvenog interesa i svjetovnog karaktera potpisivao kao Miroslav Š. Freiberger.
Uz ostalo, Miroslav Šalom Freiberger s hebrejskog je preveo i Molitvenik koji je izašao u izdanju Biblioteke Jevrejskog narodnog kalendara u Zagrebu 1938. (Reprinti izdanje: Židovska općina Zagreb, 1998.).
Kategorije: Judaizam | Židovi | Povijest Hrvatske | NDH
