Neven Sesardić

Izvor: Wikipedija

Neven Sesardić (Beograd, 1949.), hrvatski filozof.

Diplomirao filozofiju i grčki jezik na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1974. godine. Doktorirao filozofiju na istom fakultetu 1982. godine. Bio je docent na Katedri za spoznajnu teoriju i ontologiju, a zatim i voditelj novoosnovane Katedre za spoznajnu teoriju (1975.-1994.). Kao istraživač i predavač radio u Njemačkoj, Engleskoj, SAD i Japanu. Od 2000. godine profesor u Hong Kongu.

Sadržaj

1 Analitička filozofija u doba komunizma
- 1.1 Kritika marksizma
- 1.2 Kratki politički angažman
2 Međunarodna afirmacija
3 Filozofija i problem (genetskog) nasljeđivanja
4 Vanjske poveznice

[uredi] Analitička filozofija u doba komunizma

Bavio se spoznajnom teorijom i filozofijom znanosti (osobito fizike). Profilira se rano kao zastupnik analitičke filozofije. Objavio knjigu "Fizikalizam" (Beograd: Istraživačko izdavački centar SSO Srbije, 1984). Urednik zbornika Filozofija nauke (Beograd: Nolit, 1985). Objavio knjigu Iz analitičke perspektive. Ogledi o filozofiji, znanosti i politici (Zagreb: Sociološko društvo Hrvatske, 1991).

[uredi] Kritika marksizma

Zastupajući filozofske koncepcije K. R. Poppera, prihvaća i njegovu liberalnu političku teoriju, pa s tog gledišta krizitira marksističke koncepcije. Godine 1984. u zborniku Filozofske studije XV (Beograd: Filozofsko društvo Srbije) objavljuje tekst Prilog kritici marksističke utopije. Godine 1985. objavio je na engleskom knjigu Marxian Utopia? A theoretical critique of Marxism, izdanje Centre for Research into Communist Economies.

Između 1987. i 1989. objavljuje kritičke tekstove o praxis filozofiji i vodi polemike s njenim najistaknutijim zastupnicima (Mihajlo Marković, Gajo Petrović) u časopisima Theoria (časopis Filozofskog društva Srbije), Pitanja (časopis SSOH, Zagreb) idr. U jednom tekstu piše: "Pomalo je ironično da neki suvremeni marksisti upravo u pojmu prakse traže put za rehabilitaciju svoje filozofije. Naime, praksa kojom je marksizam ostavio trag u modernoj povijesti ne izgleda baš kao nešto čime bi se on imao razloga hvaliti."

Ta se polemika i u novije vrijeme obnavljala: Ministrovo novo ruho je polemički tekst usmjeren protiv tadašnjeg ministra znanosti Gvozdena Flege, objavljen u Slobodnoj Dalmaciji 4. rujna 2002. g. (O toj polemici pogledajte i tekstove navedene dolje pod "vanjski linkovi".)

[uredi] Kratki politički angažman

Politički se angažirao u demokratskim promjenama 1989-1990. godine u Hrvatskom socijalno-liberalnom savezu (HSLS, kasnije stranka). Svibnja 1989. u zagrebačkom dvotjedniku Start (naklada više od 200.000, čitan u cijeloj tadašnjoj Jugoslaviji) objavljuje članak u kojem otvoreno zastupa antikomunizam. Zalagao se za liberalno-demokratska načela; nije se uključio u praktičnu politiku.

[uredi] Međunarodna afirmacija

Od 1980-ih stječe afirmaciju na međunarodnom planu. Između 1989. i 2000. godine kao istraživač i predavač radio je na sveučilištima u Giessenu i Bielefeldu, Sveučilištu Notre Dame, Centru za filozofiju znanosti na Sveučilištu Minnesota, na Međunarodnom koledžu Miyazaki u Japanu te na Odjelu za filozofiju Kings Collegea u Londonu.

Od 2000. g. sveučilišni profesor filozofije na Lingnan University u Hong Kongu.

[uredi] Filozofija i problem (genetskog) nasljeđivanja

U listopadu 2005. objavljenja je njegova knjiga Making Sense of Heritability u okviru biblioteke Cambridge Studies in Philosophy and Biology. U knjizi razmatra odnos utjecaja nasljeđa i okoline na ljudsko ponašanje. Svoje teze prikazao je u članku Borci za jednakost ljudi ne prihvaćaju da je inteligencija nasljedna u Jutarnjem listu 14. siječnja 2006.