Izvor: Wikipedija
P. Bruegel: "Slikar i kritičar" (ili: Slikar i kupac), crtež, 1565. Smatra se da je ovo Brueghelov autoportret.
Pieter Brueghel stariji ( 1525.- 1569.) bio je flamanski renesansni slikar poznat po svojim slikama krajolika i seljačkih prizora.
[uredi] Karijera
Spominje se da je Brueghel rođen u Bredi u Nizozemskoj, no nije sa sigurnošću utvrđeno radi li se o nizozemskoj Bredi ili o belgijskom gradu Bree, koji se na latinskom nazivao Breda. Nakon 1559.godine je ispustio slovo «h» iz prezimena te se nadalje na radovima potpisivao s «Bruegel».
Naukovao je kod Pieter Coecke van Aelsta, čija kćerka Mayke je kasnije postala Brueghelova žena. 1551.godine primljen je u zvanju majstora u slikarski ceh u Antwerpenu. Ubrzo potom otputovao je u Italiju u kojoj je proveo nepune dvije godine te se kasnije vratio u Antwerpen.
Deset godina kasnije za stalno se nastanio u Bruxellesu, gdje je i umro godine 1569. Bio je otac Pietera Brueghela mlađeg i Jana Brueghela starijeg, koji su obojica postali slikari. No obzirom da je Brueghel umro dok su dječaci bili vrlo mladi, nijednoga nije osobno podučavao slikarstvu.
[uredi] Stil i ostavština
Brueghel se specijalizirao za slikanje krajolika i osobito scena sa seljacima, koje je slikao jednostavnijim stilom nego je bio onaj tadašnjega talijanskog slikarstva. Njegove slike su vrlo često alegorije kojima kroz humoristične parabole prikazuje ljudske slabosti i mane. Najočigledniji utjecaj na njegovo slikarstvo izvršio je stariji nizozemski slikar Hieronymus Bosch.
Brueghelov nadimak je «Seljak Brueghel» kojime ga se razlikuje od ostalih pripadnika brojgelovske umjetničke loze. Brueghela se često smatra prvim zapadnjačkim umjetnikom koji je slikao samostalne krajolike, umjesto kao pozadinske podloge za religijske alegorije. Njegovi zimski krajolici iz 1565. godine pružaju jasan dokaz o oštrim zimama tijekom tadašnjega "malog ledenog doba».
"Seljačko vjenčanje", 1568., Kunsthistorisches Museum, Beč
[uredi] Obiteljsko stablo
"Krajolik s Ikarovim padom,1558.,Muzej lijepih umjetnosti, Bruxelles. "
'"Zimski pejzaž s klopkom za ptice", 1565. Kunsthistorisches Museum, Beč.
Danas postoji 45 autentičnih slika Brueghela, od kojih se jedna trećina nalazi u Kunsthistorisches Museumu u Beču. Jedan dio njegovih slika je izgubljen. Velik broj crteža i grafika također je danas poznato.
- Krajolik s Kristom i Apostolima na Tiberijskom moru, 1553.
- Velika riba jede malu ribu, 1556.
- Magarac u školi, 1556.
- Parabola o sijaču, 1557.
- Krajolik s Ikarovim padom, 1558.
- Nizozemske poslovice, 1559.
- Svađa Karnevala i Korizme, 1559.
- Bitka u Napuljskom zaljevu, 1560.
- Portret stare žene, 1560.
- Dječje igre, 1560.
- Saul, 1562.
- Dva mala majmuna, 1562.
- Trijumf smrti, 1562.
- Pad pobunjenih anđela, 1562.
- Luda Greta, 1562.
- Kula Babilonska, 1563.
- Bijeg u Egipat, 1563.
- «Mala» kula Babilonska, 1563.
- Smrt Djevice, 1564.
- Procesija na Kalvariju, 1564.
- Poklonstvo kraljeva, 1564.
- Lovci u snijegu, (Prosinac - Siječanj), 1565. (Ciklus "Mjeseci" od 6 ili 12 slika, iz "Knjige sati", od kojih je 5 sačuvano)
- Tmurni dan, (Veljača - Ožujak), 1565. (Ciklus "Mjeseci")
- Plodovi rada, (Kolovoz - Rujan), 1565. (Ciklus "Mjeseci")
- Povratak stada (Listopad - Studeni), 1565. (Ciklus "Mjeseci")
- Zimski krajolik sa zamkom za ptice, 1565. (Ciklus "Mjeseci")
- Kleveta Appelesa, 1565.
- Pokolj nevinih, 1565.
- Slikar i kritičar, 1565.
- Propovijed Ivana Krstitelja, 1566.
- Popisivanje stanovništva u Betlehemu, 1566.
- Svadbeni ples, 1566.
- Preobraćenje Pavlovo, 1567.
- Zemlja mlijeka i meda, 1567.
- Svraka na vješalima, 1568.
- Mizantrop, 1568.
- Slijepac vodi slijepca, 1568.
- Seljačko vjenčanje, 1568.
- Seljački ples, 1568.
- Prosjaci, 1568.
- Seljak i pljačkaš gnijezda, 1568.
- Tri vojnika, 1568.
- Oluja na moru, nedovršeno djelo, vjerojatno posljednja slika P.Brueghela
[uredi] Vanjske poveznice
