Razgovor:Probava

Izvor: Wikipedija

Predloženo je da se ovaj tekst uklopi u članak Probava.

Ovaj članak nema wikipoveznica ili ih ima premalo. Članak treba dopuniti dodavanjem wikipoveznica na druge pojmove.

Tekst je pisan u obliku natuknica i kao takav stilski ne zadovoljava zahtjeve wikipeidje. Tekst treba preurediti, pa vratiti. --Ante Perkovic 01:15, 14. listopada 2006. (CEST)

Osnovna zadaća – stalna opskrba organizma vodom, mineralima, vitaminima i energijom bogatim hranidbenim tvarima – CH-ima, mastima i bjelančevinama. Biokemijski procesi u stanicama – služe za izgradnju strukture i dobivanje energije za rad stanica, za to trebaju kisik iz atmosfere.

[uredi] Povezanost krvožilnog i dišnog sustava sa probavnim

Uloge probavnog sustava: 1- probaviti hranidbene tvari u jednostavnije građevne jedinice koje se mogu apsorbirati iz crijeva u krvotok, bez izazivanja alergijske ili toksične reakcije u tijelu; 2- apsorbirati zalihe energije iz hranidbenih tvari, koje su u sebe nagomilali drugi organizmi (biljke i životinje); 3- odstraniti iz tijela neiskorištene i štetne produkte probave hrane. Probavni sustav – probavni organi + probavne žlijezde (slinovnice, gušterača, jetra).

Usta – početak probavnog sustava; gornja + donja usna; zubi (prednji – sjekutići + očnjaci - kidaju komade hrane; stražnji zubi – pretkutnjaci + kutnjaci - drobe i melju zalogaj u manje komade); jezik – pokreće hranu i gura je na dno usne šupljine->gutanje; 3 para žlijezda slinovnica – podušne, podvilične, podjezične – izlučuju na dan 1-1,5L sline (pH 5,6-7,6) koja ima ptijalin (alfa amilaza) – razgrađuje škrob u maltozu i glukozu; fja sline-podmazuje zalogaj, olakšava gutanje, probavlja škrob. Jezik – ima brojne okusne receptore (određuju kakvoću hrane, imaju važnu obrambenu zadaću – omogućuju otkrivanje i raspoznavanje niza otrovnih i štetnih sastojaka npr. Gorak okus biljnih otrova...). primarni okusi – kiselo, slano, gorko, slatko. Zubi – gore i dole po 16 zuba = 32 stalna zuba. Umnjaci se razvijaju tek oko 21.godine; kod nekog nikad; svaki se zub nalazi u alveoli – svom ležištu; građa: kruna, vrat, korijen; slojevi: caklina, zubnina (dentin), cement, srčika (pulpa) - u nju ulaze manji ogranci krvnih žila, limfne žile i ogranak V.moždanog živca, te stanice koje izgrađuju dentin – odontoblasti. podjela: sjekutići (8), očnjaci (4), pretkutnjaci (8) i kutnjaci (12) zuba. Mliječno zubalo – 20 kom ( 8 sjek.; 4 očnj.; 8 kutnj.). Gutanje – fiziološki proces u tijeku kojega se zalogaj potiskuje iz usta u ždrijelo->početni dio jednjaka->želudac. To je reflexna reakcija. Elast. poklopac (epiglotis) onemogućuje prolazak zalogaja u nosnu šupljinu ili dušnih. Kad hrana prolazi kroz ždrijelo, nema dišnih pokreta. Jednjak – mišićna cijev duga 23-25cm; između ždrijela i želuca. Kad je prezan, stijenke su mu priljubljene. Sfinkter – prstenasti mišić na početku želuca koji se opušta kako bi propustio hranu u želudac->sprečava povratak hrane u jednjak. Probava: želudac – prošireni dio probavne cijevi; V=1200-1500 mL. Sastoji se: ulazni dio jednjaka u Ž – kardije, tijela Ž, izlaznog dijela – pilorusa koji se veže na 12-nik; na izlazu se nalazi pilorični sfinkter (zadaća – zadržavanje hrane u Ž dok se ne obavi dovoljan stupanj probave; potom se hrana (himus) porpušta u 12-nik.). stijenka želuca – sadrži razne žlijezde koje luče oko 2000 mL probavnih sluzi i sokova dnevno koji se sastoje od probavnih enzima i HCl-a. Pepsin je enzim koji se stvara aktiviranjem pepsinogena (inaktivni oblik enzima) pomoću HCl-a. Najaktivniji je u pH = 2-> probavlja bjelančevine, kolagen i elast. vlakna. HCl luče obložene stanice u sluznici Ž. Podražaj - progutana hrana, gastrin (probavni hormon – luče: Ž stanice) ->one luče HCl pH = 0.8. Zaštita stjenke Ž: sporedne stanice luče sluz (mukozu) koja oblaže Ž stijenku – zaštitni sloj do 1mm. Ž lipaza – enzim za razgradnju masti. Unutarnji faktor – omogućuje pravilnu apsorpciju vitanina B12 koji je važan za proizvodnju eritrocita. Ž ne luči dosta UF-a->anemija. Tanko crijevo – dvanaestnik - početak tankog crijeva, srednji dio – jejunum i zadnji dio – ileum. Dužina TC-a je 5-6 m, P = 19 m2, zbog resica = 300 m2. Žlijezde: Brunnerove – luče sluz koja štiti crijevnu stjenku od djelovanja Ž soka prije neutralizacije pH himusa; Liberkuhnove kripte. Gušterača – smještena ispod želuca, građa: 2 vrsta tkiva: 1-stanice osnovnog žlijezdanog parenhima – sintetiziraju probavne enzime; 2- Langerhansovih otočića – luče glukagon i inzulin. Gušteračin sok – 500 – 1500 mL/dan; pH = 7,1-8,3; voda, probavni enzimi, hidrogen – karbonatni ioni (HCO3- - važni za neutralizaciju sadržaj himusa). Enzimi: proteolitični enzimi: tripsin, kimotripsin, karboksipolipeptidaze (deoksi) i ribonukleaze; pankreasna amilaza – hidrolizira škrob i glikogen do saharida, važna za probavu masti->hidralizira neutralne masti i glicerol i masne kiseline->pomaže žuč koja raspršuje mast u male kapljice, a stvara se u jetri – kolecistokinin ima važnu ulogu u oslobađanju žuči iz žučnoh mjehura. Kre-tanje crijeva – himus se u crijevu mješa s probavnim enzimima i sa žuči pokretanjematankog crijeva. Tijek prolaska kroz tanko crijevo = 4-5h; crijevne resice apsorbiraju ostatke hrane razložene enzimima. Debelo crijevo – nastavak tankog crijeva; podjela: početni dio; slijepo crijevo s crvuljkom; kolon; završno crijevo; čmar. Građa: kao kod TC-a, samo nema crijevnih resica i ima manje žlijezda. Aktivnost: primanje himusa; lučenje sluzi; reasorpcija vode i minerala; bakterijsko truljenje ostataka; inaktiviranja štetnih produkataž; sinteza vitamina; formiranje i nakupljanje stolice; te kontroliranog pražnjenja crijeva. BOLESTI

Bolesti zuba: karijes-propadanje zuba; uzrok: kiselinekoje nastaju djelovanjem bakterija na hranu. Dentalni plak-naslaga na zubima, truljenje plaka->kiseline->progrizaju caklinu->bakterije prolaze do srčike (zubobolja)"propadanje srčike"mrtvi zub, gnojne infekcije zuba i mesa...

Bolesti usta: herpas simplex-infektivna bolest, istoimeni virus, uzrokuje na usnama pojavu mjehurića koji prelaze u bolne čireve; liječenje: antivirusni lijekovi. Usni čirevi – blijedožute mrlje srvenih rubova, osjetljivi na kiselu, slatku i paprenu hranu; promjer čira = 2-3 mm, javlja se katkad u skupinama. Nestaje sam nakon tjedan dana, ali liječanje se ubrzava uzimanjem b-vitaminskog komplexa. Tumori jezika i usta: benigni i maligni. Uzroci: pretežno nepoznati, češći kod pušača. Počinju pojavom čira->sve viče raste->širi se na jezik, tegobe u gutanju i govoru. Odstranjuju se kirurški, uspješnost ovisi o stupnju bolesti. Bolesti Ž: gastritis-upala Ž sluznice; uzrok: virus, pušenje, alkohol, začinjena hrana, lijekovi, neuroze; prate ga napadaji boli Ž, mučnine i povraćanje. Čir Ž: teže ozlijeđeno mjesto u sluznici želuca. Uzroci->isti kod gastritisa. Javlja se tupa žareća bol u gornjem djelu trbuha. Bol je povremena i traje od ½ do 3 h. Često se povraća kisela tekućina.

Rak Ž: jaka bol u gornjem djelu trbuha, nelagoda, mučnina, povraćanje, loša i neredovita probava s gubitkom apetita; dio želuca se odstranjuje, radioterapija i kemoterapija. Bolesti crijeva: Čir dvanaestnika-ozlijeda mjesta na sluznici dvanaestnika; uzrok-djelovanje HCl-a; boli i grčevi; češće u pušača.

Začepljenje i zapletaj-posljedica neuredne fjeosobito DC-a, uz izostanak stolice.