Slavko Kolar
Izvor: Wikipedija
Slavko Kolar (Palešnik pokraj Garešnice, 1. prosinca 1891. - Zagreb, 15. rujna 1963.) hrvatski književnik i filmski scenarist
U hrvatskoj je književnosti bilo realtivno malo pisaca koji su u svoja književna djela unosili elemente humora i satire kao jednog posebnog vidnog ugla sagledavanja određenih društvenih zbivanja. U 19. stoljeću bilo ih je svega nekoliko: Stanko Vraz, Ante Kovačić i Silvije Strahimir Kranjčević napisali nekoliko uspjelih satiričnih ostvarenja, dok humorističkih elemenata nalazimo povremeno u djelima Janka Jurkovića, Vilima Korajca, Augusta Šenoe i Josipa Eugena Tomića. I to je sve. Zapravo, sve do pojave Slavka Kolara (1891-1963) i ne možemo govoriti o nekom piscu čije bi cjelokupno književno djelo bilo prožeto isključivo kategorijama humora i satire. A upravo po toj osobini Kolar se u hrvatskoj međunarodnoj književnosti izdvaja kao posve originalna literarna pojava: iako se tematika njegovih pripovijedaka u potpunosti uklapa u one najznačajnije tokove hrvatske književnosti tridesetih godina kada je primarnu preokupaciju pisaca zaokupila problematika sela ili provincije s naglešenim socijalnim akcentom, Kolar se od ostalih svojih suvremenika razlikuje upravo po tom svom specifičnom pristupu toj istoj tematici.
Sadržaj |
[uredi] Djela
Slavko Kolar je za života objavio više od stotinu radova. U Sabranim djelima (izdanje Matice hrvatske iz 1970.) se brojkama navode:
47 pripovijedaka
6 kazališnih djela
4 filmska scenarija
1 televizijski scenarij
12 autobiografskih fragmenata
20 kritika, članaka i prikaza
10 dječjih pripovijedaka
8 agronomskih stručnih radova
30 intervjua, izjava i polemičkih priloga.
Uz to je u njegovoj posmrtnoj ostavštini pronađeno dosta neobjavljenih materijala
[uredi] Pripovijetke
Kraljeva smrt (1910.)
Najsretniji dan u životu Mijata Pitomog (1910.)
Povratak (1910.)
Pan Pankracije Dočekal. Pripovijetka bez svršetka (1911.)
Pripovijest o tom kako je Feliks Pijevčević tražio život (1912.)
Pesimist. Muzikalna pripovijest (1915.)
Transcendentalna predigra (1917.)
Historijska kljova. Sedmoglava biografija jedne krupne ideje (1917.)
Mladić bez fizionomije (1917.)
Kancelarijski intermezzo. Iz dnevnika nekog činovničkog početnika (1918.)
Čovjek od riječi (1920.)
Molitva (1923.)
Umjetni gnoj. Iz vremena kad još nije bilo kotarskih agronoma (1923.)
Čizme (1925.)
Ptica nebeska (1927.)
Breza (1928.)
Kompromis (1931.)
Svoga tela gospodar (1931.)
Kriza (1931.)
Šljiva (1932.)
Divan užas (1932.)
Ili jesmo – ili nismo (1933.)
Ženidba Imbre Futača (1933.)
Politička večera (1933.)
Nogometna utakmica (1933.)
Jesu li kravama potrebni repovi (1934.)
Služba za čast. Uspomena iz godine 1932. (1935.)
Sudnji dan ili Kako je Janko Klasnić upoznao slobodu (1936.)
Mi smo za pravicu (1936.)
Pljun – Lizing (1938.)
Pripovijest o dobrim i lošim živcima (1938.)
Quo vadis, Europa? (1938.)
Domobran u kvaru (1945.)
Natrag u naftalin (1946.)
Razgovorljivi putnik (1946.)
Pobuna viteza Joze (1947.)
Povratak u Bartolovec (1952.)
Dva srca (1953.)
Dobronamjerni građanin. Susret s lirskim pjesnikom (1953.)
Mrlja (1954.)
Glavno da je kapa na glavi (1954.)
Migudac ili Obrana i pohvala kukavičluka (1955.)
U višim sferama (1955.)
Jurek (1955.)
Veseljak (1956.)
Luda kuća (1958.)
Predstava u mraku (1959.)
Pobijeđeni pjesnik (1960.)
Ćorava familija (pronađena u zaostavštini, neobjavljena za života)
[uredi] Kazališna djela
Politička večera. Komedija u tri čina (1947.)
Sedmorica u podrumu. Drama u tri čina (1948.)
Laczi-bacsi. Anegdota u jednom činu (1949.)
Lakrdija na stepenicama. Aktovka za radio i pozornicu (1956.)
Svoga tela gospodar. Smešna pripovest u dva dela (vu sedmerem spelavanju) (1957.)
Čist posao ili Dobri čovjek iz Zagreba. Komedija u 3 čina (4 slike) (1962.)
[uredi] Scenariji
Svoga tela gospodar. Filmski scenarij (1957.)
Breza. Filmski scenarij (1961.)
Luda kuća. Filmski scenarij (1961.)
Pogreb Štefa Halačeka. Filmski scenarij (1961.)
Ljubav pred vratima. TV lakrdija u 1 činu (pronađena u zaostavštini, neobjavljena za života)
[uredi] Autobiografski fragmenti
Jedna uspomena na Ljubu Wiesnera (1936.)
Kratak opis života znamenitog Hrvata, hrvatskog spisatelja Slavka Kolara spisan i napisan po njemu samome za gospođu Beatu Pevalek (1943.)
Prvi koraci (1953.)
Uvod u autobiografiju (1959.)
Peripetije jednog književnog motiva. Prilog autobiografiji (1959.)
Prvi susreti u životu (1962.)
Dvije puste godine u Bjelovaru (1962.)
Kako sam objavio svoju prvu knjigu (1962.)
Susret sa autentičnim feudalcem. Iz sitnih beamterskih uspomena (1962.)
Mutne godine (1963.)
Pred novom dilemom (1963.)
Leksikografska autobiografska bilješka iz godine 1963. (1963.)
[uredi] Pripovijetke za djecu
Škakljiv konjić (1950.)
U vučjoj jami (1951.)
Neobičan zec (1952.)
Voće (Knjiga za djecu, s poglavljima: Jabuka, Kruška, Dunja, Mušmula, Šljiva, Trešnja, Breskva, Kajsija, Orah, Lješnjak, Kesten, Malina, Kupina, Ogrozd i ribiz, Jagoda, Grožđe, Badem, Smokva, Limun, Naranča) (1952.)
Strpljivi Fabijan (1953.)
Macan i Nebojša (1953.)
Jurnjava na motoru (1953.)
Na leđima delfina (1953.)
Petrica Kerempuh (1958.)
Nogometna utakmica (1961.)
Hrabri dječak (1963.)
U navedenim su Sabranim djelima Kolarovi radovi raspioređeni u pet knjiga:
1. Historijska kljova i druge pripovijetke iz malograđanskog života
2. Ženidba Imbre Futača i druge pripovijetke iz seljačkog života
3. Divan užas i druge pripovijetke iz građanskog života
4. Scenska djela
5. Autobiografski fragmenti. Intervjui, izjave, polemike, članci i kritike, pripovijetke za djecu, agronomski radovi