Spittal an der Drau
Izvor: Wikipedija
Spittal an der Drau (Spittal na Dravi) je grad u austrijskoj saveznoj pokrajini Koruška, te važno urbano i prometno središte u Gornjoj Koruškoj.
S 16.045 stanovnika (2001.) Spittal je nakon Klagenfurta, Villacha i Wolfsberga četvrti koruški grad po veličini. Smjestio se na 560 m nadmorske visine, na doticaju dolina rijeka Drave, Lieser i Möll, te jezera Millstätter See i Gurktaler Alpa (Nockberge).
[uredi] Promet
Spittal je važno prometno čvorište Gornje Koruške. Željeznica Spittal-Millstättersee leži na pravcu Villach-Salzburg, a prema zapadu se pruža željeznica koja Korušku povezuje s Istočnim Tirolom.
Grad također izravno leži na auto-cesti A10 (Tauernautobahn), uz koju se paralelno pruža i regionalna cesta B99 preko Katschberga, kojom je povezan s Bischofshofenom. U smjeru zapada dolinom rijeke Drave vodi cesta B100 i to prema Lienzu i dalje prema Italiji i Južnom Tirolu.
[uredi] Povijest
Na tlu današnjeg Spittala i to na lijevoj obali rijeke Lieser grofovi Ortenburg su 1191. godine utemeljili bolnicu (Spittl) s crkvom uz koje se uskoro razvilo i naselje, zasigurno s ciljem opskrbe hodočasnika na putu s Katschberga prema jugu. Naselje se nalazilo pod zaštitom utvrde grofova Ortenburger, koja je sagrađena najvjerojatnije na mjestu današnjeg dvorca Porcia.
Godine 1242. Spittal je dobio status trgovišta, a povoljan položaj na ušću rijeka Lieser i Möll u Dravu, pridonijeli su brzom gospodarskom procvatu. 1324. Spittal se spominje i kao sudsko sjedište, a već 1403. dobiva pravo održavanja tjednih i četiri višednevnih godišnjih sajmova. Godine 1457. Spittal sam bira svog suca i vijeće, no 1478. godine razaraju ga Turci, a zatim pogađaju i brojne seljačke bune, te 1522. godine trgovište potpuno strada u požaru.
1524. godine Španjolac Gabriel od Salamanke dobiva nasljedstvo nad grofovijom Ortenburg i 1533. podiže dvorac Porcia u renesansnom stilu. Njegovi nasljednici nazivali su se grofovima Salamanca-Ortenburg, a obitelj je izumrla 1620. godine. Dvorac je 1662. godine došao u posjed talijanske plemićke obitelji Porcia prema kojoj i danas nosi ime.
U 18. stoljeću Spittal doživljava novi gospodarski uzlet koji završava novim požarom 1797. godine uzrokovanim francuskim osvajanjima. Spittal je kraće vrijeme bio i središtem kantona u sastavu francuskih Ilirskih pokrajina.
U jesen 1919. godine za vrijeme teritorijalnih pretenzija Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca na teritorij Koruške, dvorac Porcia je kraće vrijeme bio i sjedište koruške vlade. Na desetogodišnjicu tih događaja Spittal je 1930. godine konačno proglašen gradom.
[uredi] Vanjske poveznice
