Strizivojna
Izvor: Wikipedija
 |
Ovaj članak nema wikipoveznica ili ih ima premalo. Članak treba dopuniti dodavanjem wikipoveznica na druge pojmove. |
Strizivojna |
|
| Županija | Osječko-baranjska |
| Broj stanovnika (2001.) | 2.759 |
| Površina | 36 km 2 |
| Naselja u sastavu općine | Merolino Sikirevačko, Strizivojna |
| Načelnik općine | Mijo Raguž |
| Poštanski broj | 31410 Strizivojna |
  Strizivojna
Strizivojna na karti Hrvatske
|
|
Strizivojna je općina u Hrvatskoj. Nalazi se u Osječko-baranjskoj županiji.
Sadržaj |
[uredi] Zemljopis
[uredi] Stanovništvo
[uredi] Uprava
[uredi] Povijest
Ime Strizivojne, barem koliko nam je zasad poznato, prvi put je zapisano u “Sumarnom popisu Slavonije, koliko je podpadala pod Komoru” iz 1698. Strizivojna se ondje navodi u sklopu đakovačkog distrikta, veli se da je nastava 11 “gostiju” (hospites), a njeno ime je zabilježno u dva oblika: Sztrisanyai seu Strisinyo. Četiri godine kasnije, dobivamo o Strizivojni prvi opsežniji izvor u latinskom Popisu Đakovštine “nadzornika dobara” Emerika Sadeckog iz 1702. (izvorni naslov: Conscriptio districtus Diakovensis anno 1702. die 9. maii per me Emericum Szadecsky provisorem bonorum conscripta). Ondje se Strizivojna potanko opisuje pod naslovom Pagus Sztrisivoina. 1725. načinio je đakovački biskup Petar Bakić (biskupovao 1716.-1749.) prijevod Sadeckijevog popisa na hrvatski jezik. Tu se ime našeg sela navodi u obliku Striživojna, što će, skupa s onim Strizivojna, biti u optjecaju sve do početka ovog stolječa. O postanku i značenju imana Strizivojna su izneseni prijedlozi koji spadaju u područje pučkog etimologiziranja: govori se tako o Strizi-begovoj vojni, o ostriženoj vojsci, o striženju vune, o vojničkim stražama, itd. Pritom bi jedino prića o Strizi-begu (koji nije postojao) mogla sadržavati zrnce stvarnosti: ona naime kao da čuva uspomenu na osobu po kojoj je selo dobilo ime, samo to se ta osoba nije zvala Strizi-beg, nego po svemu sudeći Strizivoj. Strizivoj je ikavska varijanta starog hrvatskog imena Strězivoj, koje se relativno često susreće u slavonskim srednjovjekovnim ispravama, i to u ekavskom obliku Strezivoj. Izravna potvrda da je doista posrijedi osobno ime Strizivoj (odnosno Strizivoj) jest i to što, na zemljovidu Strizivojne iz druge polovice 18. stoljeća, nalazimo dva zem1jišta jugozapadno od groblja, gdje se na jednom čita Czvetkovicha Strixivoje, a na drugom Strixivoje a.(=atar). Ukoliko se ta veza može smatrati dokazanom, zanimijivo je da se u 18. stoljeću još uvijek čuvala uspomena na samu osobu po kojoj je selo dobilo ime. Strizivojna je danas selo i opčina u južnom dijelu Đakovštine, na samom južnom rubu Osječko-baranjske županije. Nalazi se u zavali rijeke Biđ i njezinih sjevernih pritoka, na nižoj i vlažnijoj zemiji nego što je ona na đakovačkom prapornom ravnjaku. Znatan dio opčinskog područja još je uvijek pod šumom. Prema posljednjem popisu iz 2001, u opčini Strizivojna živi 2.759 stanovnika. Večina se bavi poljodjelstvom i, nešto manje, stočarstvom kao glavnim ili sekundarnim zanimanjem. U usporedbi s nekim susjednim selima, Strizivojna je dosta dugo trpjela relativnu zapuštenost. Škola je postala osmogodišnjom 1970. godine. Dom zdravlja sagrađen je 1980, a glavna cesta kroz selo asfaltirana je 1981. Nova zgrada opčine i Hrvatski dom dovršeni su tijekom Domovinskog rata, a posljednjih godina selo dobiva novo školsko zdanje. S druge strane, Strizivojna je vrlo lako pristupačna, jer se nalazi na križanju magistralnih željezničkih pravaca Zagreb- Vinkovci (i dalje prerna Beogradu) i Osijek - Šamac (i dalje prema Sarajevu). S obzirom da je u ovom stolječu Strizivojna fizički srasla sa susjednim Vrpoljem, željeznički kolodvor u Strizivojni nosi šlužbeni naziv “Strizivojna-Vrpolje”.
[uredi] Gospodarstvo
[uredi] Slavni ljudi
[uredi] Spomenici i znamenitosti
[uredi] Obrazovanje
[uredi] Kultura
[uredi] Sport
[uredi] Nogomet
Počeci nogometne igre u Strizivojni vezani su uz Ivana Bauera i Stjepana Golla (Štefa), koji su dvadesetih godina 20. stolječa u Strizivojnu i Vrpolje donijeli prvu nogometnu loptu i potaknuli osnivanje nogometnog kluba u Strizivojni. lako je klub osnovan 25. lipnja 1927. godine na ime NK “Šokadija” pričekalo se. Naime, nakon brojnih rasprava i razmišljanja, a u traženju najpovoljnijeg rješenja u nepovoljnim političkim prilikama, zbog tipičnog šokačkog kraja za klub je uzeto ime Šokadija. Klub je nakon osnutka, vrlo brzo počeo djelovati kao organiziran klub. Igra1ište na vašarištu u Vrpolju uređeno je za odigravanje utakmica, omeđeno, postavljene su vratnice. Do Drugoga svjetskoga rata nisu se među seoskim klubovima igrale prvenstvene utakmice, već su to bili prijateljski susreti. Bili su organizirani i turniri na kojima je sudjelovalo 4 do 5 susjednih momčadi, ali nisu igrane utakmice ujednom danu nego u toku mjeseca da bi se nakon odigranih utakmica svako sa svakim dobio redosijed, poredak, a pobjednik je dobio neku simboličnu nagradu. Iako su igrane za poredak te utakmice nisu bile prvenstvene. Nakon Drugoga svjetskoga rata početkom 1946. godine dolazi do oživljavanja športskih aktivnosti u novim političkim prilikama. NK Šokadija počinje s radom kao fiskulturni aktiv za oba sela Strizivojnu i Vrpolje, prerastanjem kluba u društvo 4. svibnja 1947. održana je osnivačka skupština Fiskultumog društva Šokadija Strizivojna - Vrpolje. Kao član nogometnog centra, a kasnije podsaveza, Šokadija je u narednim godinama proš1a razne stupnjeve natjecanja od grupnih razrednih do podsaveznih. U 1952. godini dolazi do odvajanja uprave i igrača iz Vrpolja i 2. ožujka te godine Športsko društvo Šokadija postaje NK Šokadija Strizivojna. Izvršni odbor Nogornetnog saveza Hrvatske 30. siječnja 1953. godine donio je odluku o teritorijalnoj podjeli na podsaveze pa je klub prema toj podjeli pripao Nogometnorn podsavezu Slavonski Brod. NK Šokadija natjecala se od 1953. pa sve do 1965. godine u prvenstvu 1. razreda i podsavezne lige Nogometnog podsaveza Slavonski Brod. Osvajanjem prvog mjesta u podsaveznoj ligi klub je 1965. ostvario pravo sudjelovanja u kvalifikacijama za slavonsku nogometnu zonu i postigao jedan od svojih najvećih uspjeha. Od početka jesenjeg dijela nogometnog prvenstva 1974./75. Šokadija prelazi u Nogometni savez Đakovo jer su se mještani Strizivojne ranije izjasnili o pripajanju općini Đakovo. Od toga vremena klub se natjecao u općinskoj ligi Đakovo. U suverenoj i samostalnoj Republici Hrvatskoj NK Šokadija natječe se od 1992. godine u 2. županijskoj ligi u kojoj je bilo 14 klubova prethodne općinske lige Đakovo. U sezoni 1995/96. klub je osvojio 1. mjesto u 3. županijskoj ligi i plasirao se u 2.županijsku ligu osječko-baranjsku, nogometno sredite Đakovo. Od 1997./98. do 2002. ponovo se natječe u 2. županijskoj ligi Dakovo Nogornetno sredite Dakovo. Osvajanjem prvog mjesta u 2. županijskoj ligi Dakovo Nogornetno sredite Dakovo NK Šokadija plasirala se u 1. ŽNL, u kojoj se natječe i danas.
[uredi] Šah
U Strizivojni se šah počeo igrati oko 1950. godine uglavnom u čitaonici u kojoj su zaljubljenici u ovu drevnu igru počeli međusobno igrati i organizirati prijateljske susrete sa šahistima susjednih sela. Tada još nisu bili organizirani kao klub. Godine 1972. osnovan je Šahovski kiub Strizivojna i od toga vremena može se govoriti o organiziranom šahovskom kliubu. U vodstvu kluba bili su Grgo Šolić, Mato Marunović i kao tajnik Mirko Vukušić. Neto kasnije klub je djelovao u okviru športskog društva Šokadija. Klub je imao oko pedeset članova, od toga broja aktivnih šahista bilo je dvadesetak (seniori, kadeti i pioniri), a natjecali su se u okviru Opčinske šahovske lige Đakovo. Taj rad je trajao do 1989. godine kada dolazi do zastoja u radu. Medutim, godinu dan kasnije, 1990. godine, osnovan je Šahovski kiub “Amater’ koji bilježi velike športske rezultate i danas.
[uredi] Vanjske poveznice
Nedovršeni članak o općini: Strizivojna treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
