Tolteci
Izvor: Wikipedija
Tolteci (Toltec, Tolteca, Tolteca-Chichimeca).- Tolteci su stari indijanski narod, vjerojatno iz grupe Chichimec, koji je središnjim Meksikom dominirao između 10 i 12. stoljeća. Po govoru pripadali su Nahuatlan Indijancima, odnosno bijahu srodni Astecima. Točno vrijeme dolaska, odnekuda sa sjevera, još je prilično mutno. Njihovo ime došlo je po njihovom urbanom centru Tollánu koje označava mjesto /gdje raste/ trska ("junto ó cerca del tule ó del tular; “Place of the Reeds” ili “reed people”). –Neki njihovo ime prevode kao “master builders”, u svakom slučaju istina je da su bili majstori arhitekture, vješti kultiviranju kukuruza, graha, pamuka i drugih kultura. Odjeća im je bila pamučna, sastojala se od pregača, vjerojatni istih koje su Asteci nazivali maxtatl, ex u Maya ili taparabo kod Quiché Indijanaca, a na nogama sandale od enekena (henequen). Žene su imale bezrukavni huipil, i enaguas-haljine od pamuka. Ratnika Tolteka nosio je zaštitni oklop punjen pamukom, a od oružja sulice i ratne kijače sa vršcima od opsidijana. Palače i kuće bijahu od kamena, a poznavali su i parne kupelji (temascal) . Tolteci su bili mnogobošci, a Tloque Nahuaque stvoritelj je svijeta. Mit spominje i divove Quinames koja su uništila stara plemena Olmeci i Xicalanca.
[uredi] Povijest -Vladari
Najranija povijest Tolteca spominje se negdje od ranog 5. stoljeća, a današnji autori osporavaju Valliantovu tvrdnju iz "The Aztecs of Mexico" da su Tolteci Vladali Teotihuacanom. Prema Ixtlilxochitlu Period Tollána je od 503.-510. Od onda počinje vladavina poglavica Chalchiuhtlanetzin 510-562, Ixtlilcuechahauac 562-614., Huetzin I 614-666, Totepeuh I 666-718, Nacoxoc 718-770, Mitl-tlacomihua 770-829, kraljica Xihuiquenitzan 829-833, Iztaccaltzin (Izaccaltzin) 833-885, Topiltzin I 885-959. Ratovi sa Čičimecima javljaju se u vrijeme Topiltzina .On je prisiljen svoju vlast predati u ruke Ihuitimalu. I u paralelnom kraljevstvu vlada toltečka dinastija u Dolini Meksika, tu su Mixcoatl Mazatin 804-869, Texcaltepocatl Huetzin 869-897, Ihuitimal 897-925, ili (887-923), Topiltzin I 925-947 ili (923-947). Ni stari indijanski podaci se ne poklapaju. Govori se da je Ihuitinal naslijedio oca 897., međutim prema Analima iz Kvauhtitlana (Annals of Cuauhtitlan) on mijenja odbjeglog Topiltzina 887. Topiltzin se vraća 923. a Ihuitimal završava svoje kraljevanje dvije godine kasnije (925). Stoga je Topiltzin ostao na tronu do 959, a kako slijedi bio je smjenjen 947.
U Tollanu vladavinu nastavlja, kako kažu Anali iz kvauhtitlana, Matlacxochitl 947- 983, Nauhyotzin I 983- 997, kraljica Xiuhtlaltzin 997-1001 (ovu damu Valliant ne spominje), Matlaccoatzin 1001-1025 ili (997-1025), Tlilcoatzin 1025-1046, i na koncu Huemac 1046-1121, ovo je drugo ime, prema Bancroftu, za Quetzalcoatla.
[uredi] Kultura, život i običaji Tolteka
Njihova arhitektura morala je inspirirati Aztece, posljednje pleme Nahuatlaca koje se doselilo u Meksiko. Toltečke zidove karakteriziraju smije, lubanje i prikazi ležećeg Chacmoola (crvenog jaguara) i kolosalne statue Atlanata. Religijom dominiraju dva božanstva. Prvi je Quetzalcoatl (Pernata Zmija; Feathered Serpent), poznat kod Quiché Indijanaca kao Gucumatz, a kod Maya kao Kukulcan. –On je učitelj i kulturni heroj, a rival mu je Tezcatlipoca (Dimno ogledalo' ili 'Ogledalo koje se dimi'; Smoked Mirror), njegova je suprotnost. U vrewmenu Tule, Tezcatlipocini sljedbenici otjerali su Topiltzina, negdje oko 1000. godine. Pobjegao je na jug u zemlju Maya. Njegovu prisutnost zabilježio je Popol Vuh kao Gucumatza. Riječ 'cumatz' kod njih znači 'zmija', a i ime je plemenu iz doba Popol Vuha, znači davno prije dolazaka Španjolaca. Topiltzin se kasnije vratio u Tulu. Tolteci su kao Maye i Quiché poznavali igru gumenom loptom u kojoj je izgubljena strana bila žrtvovana. Lopta se morala ubaciti u koš, ali igralo se samo bokovima.
