Tržište

Izvor: Wikipedija

Tržište prema najkraćoj definiciji predstavlja mjesto gdje se susreću ponuda i potražnja. Kupnja i prodaja se mogu obavljati i bez nazočnosti robe (na burzama i drugim tržištima), pa čak i bez izravnog kontakta kupaca i prodavača, kao pri kupnji prema katalogu, putem telefona, faksa, interneta i slično. Zbog toga se tržište definira kao stalan i organiziran oblik dovođenja u kontakt ponude i potražnje roba i usluga. Tržište je istodobno i mehanizam kojim se reguliraju odnosi prodavača i kupaca u uvjetima u kojima sudionici razmjene ili kupoprodaje ostvaruju svoje ciljeve i interese, zbog kojih i stupaju u međusobne aranžmane.

Temeljne tržišne strukture

[uredi] Savršena konkurencija

Savršeno konkurentno tržište je ono koje se sastoji od velikog broja nezavisnih malih poduzeća od kojih nijedno nije u mogućnosti utjecati na tržišne cijene. Na takvom tržištu postoji apsolutna sloboda ulaska drugih poduzeća. Faktori proizvodnje su savršeno pokretljivi. Postoji savršena informiranost o onom što se događa na tržištu. Sva poduzeća nude homogeni proizvod.

Od navedenih obilježja samo prva dva čine takvo tržište realnim dok ga treće i četvrto čine teorijskim modelom jer nema ni savršene mobilnosti proizvodnih faktora niti apsolutne informiranosti. U navedenim uvjetima poduzeća su price-takeri uzimajući tržišne cijene kao dane. Potražnja poduzeća je uslijed toga savršeno elastična.

Krivulja potražnje poduzeća jednaka je krivulji prosječnog prihoda odnosno krivulji graničnog prihoda':

(D = AR = MR = P).

Poduzeće na tržištu savršene konkurencije rukovodi se načelom maksimalizacije profita. Ono će izabrati onaj obim proizvodnje kod kojeg je ukupni profit najveći a granični profit jednak 0. To će se ostvariti u presjecištu krivulje graničnog odnosno prosječnog prihoda i graničnog troška. Kako je granični prihod jednak cijeni to će se dogoditi kada je P = MC.

Zbog visokih profita u privrednu granu ulaze i druga poduzeća uslijed čega se povećava ponuda pa cijene padaju. Pad tržišnih cijena uzrokovat će i pad graničnog prihoda odnosno profita.

Vidi još → Savršena konkurencija

[uredi] Nesavršena (nepotpuna) konkurencija

Tržište nepotpune konkurencije je ono gdje:
1. postoji mogućnost određivanja cijena od strane kako ponude tako i potražnje. Pretpostavka te mogućnosti je ograničeni broj privrednih subjekata.
2. Privredni subjekti na tržištu nesavršene konkurencije su price makeri. U svojoj poslovnoj politici se rukovode određivanjem cijena i količina.
3. Postoji veća ili manja ograničenost ulaska i izlaska drugih privrednih subjekata u granu.
4. Za razliku od savršeno konkurentnih poduzeća čija je krivulja potražnje horizontalna krivulja potražnje poduzeća u nepotpunoj konkurenciji je negativnog nagiba.

[uredi] Vrste nesavršene konkurencije

[uredi] Monopol

Oblik nesavršene konkurencije gdje cjelokupnu ponudu kontrolira samo jedno poduzeće. Javlja se u proizvodnji onih dobara i usluga koji nemaju svojih supstituta. Javlja se u onim privrednim granama u kojima je ulazak konkurentima veoma otežan ili onemogućen.

[uredi] Duopol

Oblik nesavršene konkurencije gdje cjelokupnu ponudu kontroliraju dva poduzeća. Javljaju se u onim privrednim granama gdje je ulazak konkurentima veoma otežan. Proizvodi duopolista mogu biti homogeni, ali i diferencirani.

[uredi] Oligopol

Oblik nesavršene konkurencije u kojoj nekoliko poduzeća sudjeluje u cjelokupnoj ponudi. Javljaju se u onim privrednim granama gdje je ulazak konkurentima otežan. Proizvodi oligopolista su homogeni ali i diferencirani. Tipično oligopolno tržište je tržište automobila.

[uredi] Monopolistička konkurencija

Oblik nesavršene konkurencije gdje u sektorskoj ponudi sudjeluje veliki broj poduzeća različite veličine. Proizvodi su međusobno diferencirani po nekom svom obilježju što takvom poduzeću daje prednost pred konkurencijom. Ulazak konkurenata na takvo tržište je relativno lagan jer nema značajnijih prepreka Obzirom na navedena obilježja monopolistička konkurencija je najbliža savršenoj konkurenciji. Primjer ovakvog tržišta je trgovina na malo.

[uredi] Nesavršena konkurencija na strani potražnje

Monopson: takvo tržišno stanje gdje je samo jedan kupac na strani potražnje.
Duopson: takvo tržišno stanje u kojoj na strani potražnje sudjeluju samo dva kupca.
Oligopson: takvo tržišno stanje gdje na strani potražnje sudjeluje više kupaca. Razlika između monopola ponude i potražnje je u tom što monopoli ponude žele nametnuti cijenu višu od ravnotežne dok monopoli potražnje žele ostvariti cijenu nižu od ravnotežne.