Razgovor sa suradnikom:Tycho Brahe

Izvor: Wikipedija

Arhiva
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12

Ostavite mi novu poruku OVDJE

[uredi] Kategorije

Mislim da ti ovdje bolje plivaš [1]. :-))--Roberta F. 18:19, 31. ožujak 2007. (CEST)

[uredi] Kategorija za Messierov katalog

Pozdrav

Dali bi mi mogli dodati kategorije za nebeska tijela i to sljedeće:

Ostatak supernove Otvoreni skup Emisijska maglica Refleksijska maglica Dvostruka zvijezda

Hvala.--Vedran V 20:04, 31. ožujak 2007. (CEST)

[uredi] Ima nekog

JELI ODE IMA NEKO?S.P. — Prethodni nepotpisani komentar napisao je 89.172.126.236 ((razgovor • doprinosi) ).

Ima --Tycho Brahe 20:28, 1. travanj 2007. (CEST)

[uredi] Novotvorenice

Nisu zabranjene, nego lijepo piše da ih treba uporabno izbjegavati u člancima. Sami članci o novotvorenicama su pak zabranjeni. Moja preusmjeravanja nisu bila članci, već dodavanje semantičkih sinonima.

Sam članak piše razloge za ovakvu politku, i evo da ih lijepo citiramo:

Neologisms are words and terms that have recently been coined, generally do not appear in any dictionary, but may be used widely or within certain communities.

Generally speaking, neologisms should be avoided in articles because they may not be well understood, may not be clearly definable, and may even have different meanings to different people.

Koliko je Lazslov Obavjestnički rječnik relevantan je priča za sebe. Samo značenje (semantika) ovih termina je vrlo precizna - oni su istoznačnice (često neuspjele i ograničene uporabe), a neke od njih (npr. ludžba mjesto kemija) su bile u širokoj uporabi početkom stoljeća. Sjećam se kad sam čitao biografiju Josipa Lončara da je pisalo da je (na tadašnjoj preteči FER-a) položio nekoliko ludžbi.

Informatički rječnik (onaj veliki plavi, ima ih nekoliko još) npr. precizira neke prijevode za engl. strukovne termine koje nitko živ u .hr ne koristi, kao i neke prijevode koji su krajnje idiotski (recentni incident sa computational = računalni). Kovanice nastale kao direktni prijevodi već uvriježenih ne-neologizama u stranom jeziku IMHO ne bi trebale podlijegati ovakvo slijepo-brisateljskoj politici.

Npr. na filozofskom, na katedri za filozofiju kao proučavaju i matematičku logiku. Neke od njihovih Lazslizama (prirok = predikat, opstojni količitelj = egzistencijalni kvantifikator etc.) ti garantiram da nitko na PMF-u ne razumije niti je ikad čuo. Pa opet su, kako onaj članak na en wiki naglašava, verificabilni iz sekundarnih izvora, sa precizno definiranim značenjem. Štoviše, članak o matematičkoj logici na hr wiki je napisao baš netko tko favorizira "pogodbe" i "priroke" :) Da i njega brišemo? :D

Nadalje, u kolokvijalnoj (strukovno-metajezičnoj) uporabi su vrlo često bastardizirani analogoni engleskih termina - npr. klozura, koji se vjerojatno neće pojaviti u rječnicima ili udžbenicima bar još 100 godina (pošto ih jedno najviše 20 ljudi u cijeloj RH uopće razumije). Ti su termini također semantički precizno definirani, jedino što je upitno jest nepostojanje odgovarajuće nezavisnog sekundarnog konsenzusa oko naziva.

Znači li to da je na hr wiki zabranjeno koristiti nazive koje ne prolaze nedojebiv test verificabilnosti zvan "broj google hitova", čak i ako su u potpunosti uporabno/značenjski definirani, iz jednostavnog razloga što gotovo nitko u hr pojma nema što to znači? "Masovna uporaba" je jako loš kriterij zadovoljivosti za nesvrstavanje u kategoriju "neologizam". --Ivan Štambuk 21:04, 1. travanj 2007. (CEST)

„Google hitovi uopće nisu kriterij kad uspoređujemo dva termina, no nemoguće je zanemariti činjenicu da Google ima nula hitova (kao što je nedavno bio slučaj za u z v r t nj a k (pišem odvojeno da ga Google ne bi našao, pa da mi opet netko reće "vidi, Google daje 3 rezultata!") za neki pojam. U tom slučaju, možemo slobodno reći da internet za taj termin nije nikad čuo.“

({{{2}}})

--Tycho Brahe

Ovo nije odgovor na moje pitanje. Molim te suzdrži se od logičkih falacija u kategoriji ignoratio elenchi i sl. Ono što sam pitao jest, da u slučaju stručnih termina koji jesu u ograničenoj uporabi u odgovarajućoj zajednici (smiješno je i opće govoriti o pojmu "šire uporabe" usko-stručnog termina na malom jezičnom prostoru kao što je .hr), i koji su potpuno kontekstno definirani (sinonimi za odgovarajući termin na engl. jeziku), kakav je status takvih kovanica? Npr. za klozure i komprehenzije liste ? --Ivan Štambuk 11:13, 2. travanj 2007. (CEST)

OK, ono nije odgovor na tvoje pitanje, ali valjda smijem milimatar izaći iz okvira u svrhu educiranja suradnika, zar ne? Što se tiče širine upotrebe, bez obzira na uski krug govornika, uvijek se može procijeniti koliko se neka novotvorenica koristi u odnosu na njezin sinonim. To jest kriterij, jer ako se koristi sinonim novotvorenice, onda ne možeš reći da novotvorenica nije zastupljena jer je iz nekog opskurnog područja računarstva kojeg nitko na internetu ne spominje. --Tycho Brahe 11:27, 2. travanj 2007. (CEST)

Mislio sam ne termine koji jesu donekle kovanice (bastardizirane poput već spomenute klozure, komprehenzija pak postoji definirana u Klaiću ;), a za koje NE postoje sinonimi (niti je izvjesno da će ubrzo postojati). Smatram da bi u nedostatku bolje alternative jedan jedini mogući prijevod trebao biti i prisutan, bez obzira što ga nije moguće potvrditi iz nezavisnih izvora. Kad bolji bude dostupan - neka se izvrši zamjena.

Također, je li dovoljno npr. citirati definiciju termina postupnik iz Informatičkog rječnika (kao sinonim za algoritam), i navedesti bar 1 udžbenik/papir koji ga koristi, kako bi opravdao neneologističnost? Po onim kriterijima na članku na en wiki, to bi trebalo biti, jer je to nezavisna potvrda iz sekundarnog izvora. --Ivan Štambuk 11:13, 2. travanj 2007. (CEST)

Hm, ne bi ti znao reći. Takvi slučajevi zahtijevaju raspravu. --Tycho Brahe 11:27, 2. travanj 2007. (CEST)

„Apsolutno se slažem. Zbog toga i google hitove uzimamo kao argument skoro pa jedino kad je neki termin posve nepoznat Google-u.“

({{{2}}})

Google hitovi ne bi nikad trebali biti "argument", i činjenica koliko google hitova postoji je krajnje irelavatna (2 ili 2 milijuna). Postoji mnogo termina koje google nikada neće naći, a koji se aktivno koriste (i definirani su u sekundarnim izvorima, dakle nisu dogovorni žargon zatvorene zajednice) i nisu neologizmi. --Ivan Štambuk 11:13, 2. travanj 2007. (CEST)

Nikad ne reci nikad. Internet je jaaaaako veli, postoje i forumi i stranice fakulteta i osobone stranice .... vrlo mi je teško povjerovati da se neki stručni termin, pa makar se uz teme vezane za njega bavilo 5 ljudi u RH, može sakriti od Googlea.

Evo npr. 2 autora koriste za dynamic scoping brain-damaged frazu dinamičko pravilo djelokruga, koja ima 0 hitova. Gdjegdje sam kolokvijalno čuo i "dinamički skopiran", što je nešto plodnije u kontekstima tipa "dinamičko skopirana varijabla" mjesto nakaradnog "varijabla na koju djeluje pravilo dinamičkog djelokruga". Svatko na web stranicama može svašta napisati, jer sami google hitovi baš ništa ne znače (osim što mogu blago naznačiti neke trendove), a jedini istinski kriterij je odgovarajuća stručna literatura koja definira (ne samo koristi) takve termine.

Prestručno za mene, sorry. Ko što rekog, neke stvari treba riješiti na pojedinim stranicama za razgvoro od članaka.

Ja ću ubuduće dodavati citate za sva svoja subjektivno-procijenjeno diskutabilna preusmjeravanja, a za ona necitirana po tebi sumnjiva, prije nego ih izbrišeš po svom nahođenju i želji, molio bih te da me ubuduće zamoliš za citat na stranici za razgovor dotičnog pojma, jer mi prvo briši pa objasni (nedajbože diskutiraj) djelovanje koje trenutno prakticiraš lagano ide na q. --Ivan Štambuk 11:13, 2. travanj 2007. (CEST)

Da, slažem se da nije u redu odma brisati. Kasnije sam neke označio sa {{kriteriji}} (nisam se odma sjetio). Vidi Kategorija:Potrebna provjera kriterija. Tvoja preusmjerenja u toj kategoriji su još posve funkcionalna. Bilo bi dobro i sve ostale {{bris}} na neologizmima zamijeniti sa {{kriteriji}}--Tycho Brahe 11:27, 2. travanj 2007. (CEST)

Nisam ni znao za ovu kategoriju, hvala na spominjanju. --Ivan Štambuk 11:44, 2. travanj 2007. (CEST)

Ako imaš vremena, možeš prebaciti sve novotvorenice sa {{bris}} na {{kriterij}}, ja imam otovorenih oko 140 prozora i ne mogu ih otvarat još 5-10 :-/. --Tycho Brahe 12:07, 2. travanj 2007. (CEST)

[uredi] Washington, okrug Columbia

A evo, pogledaj moj komentar uz izmjenu, očito ih ne čitaš.
Evo ti poveznica koja je bila u komentaru:
http://www.voanews.com/croatian/archive/2001-08/a-2001-08-07-15-1.cfm
To je bila stranica Glasa Amerike (Voice of America).
Ali, najlakše je reć da Kubura izmišlja i tira po svomen...
Nemoj brzat u optuživanju ljudi. Kubura 11:16, 2. travanj 2007. (CEST)

Onda treba mijenjat sve stranice od okruga? Nešto je krivo - ili VOA ili svi filmovi koje sam gledao :-/ --Tycho Brahe 11:29, 2. travanj 2007. (CEST)

Sad... i distrikt je okrug... dao bi se tako privest..., nažalost, kao i county.
Bia san se mislia, kako s time, i onda san za taj konkretni slučaj, drža se Glasa Amerike. Inače ne bih ništa dirao. Kubura 12:01, 2. travanj 2007. (CEST)

Ma OK, nešto ćemo već smislit, pitata ćemo. --Tycho Brahe 12:05, 2. travanj 2007. (CEST)

[uredi] interwiki

Ja sam to kopirala s en.wiki, sad odem tamo i vidim da ih oni nemaju (što će reći da sam valjda umislila da ih imaju). U svakom slučaju hvala, neću ih više stavljati.--Sanja Simat 17:59, 2. travanj 2007. (CEST)

Ma ne, nego sam baš taj predložak za interwiki kopirala s en.wikipedije, ili sam bar tako umislila. No, nebitno. Pozdrav!Sanja Simat 16:21, 4. travanj 2007. (CEST)

[uredi] Cunami

ne znam otkud vam da je pravilna transliteracija za tsunami - cunami - jer uostalom ne moze ni biti jer jedno i drugo niti ne zvuči isto niti se cunami kao naziv u hrvatskoj uopce koristio.. — Prethodni nepotpisani komentar napisao je 89.172.55.232 ((razgovor • doprinosi) ). 09:40, 3. travanj 2007.

Pogledajte najnoviji hrvatsko-japanski/japansko-hrvatski rječnik. Japanske riječi se fonetiziraju. Kubura 09:50, 3. travanj 2007. (CEST)

[uredi] Međuwiki

Tycho, kako ćemo označavat članke/kategorije sa poveznica Suradnik:FelixBot/Interwiki i Suradnik:FelixBot/Intercategory koje smo obradili, odnosno kojima smo dodali međuwiki?
Isto ću pitat i Robertu, pa tko mi se prvi javi. Kubura 13:40, 3. travanj 2007. (CEST)

[uredi] Trošci - neologizam??

Pa dobro, zar smo u Bačkoj pa svugdi rabimo dugu množinu?
Znači, nema trošci, nego troškovi.
Znači, nema "opušci", nego "opuškovi".
Znači, nema "odušci", nego "oduškovi".
Znači, nema "prašci za pecivo", nego "praškovi za pecivo".
Znači, nema "mačci", nego "mačkovi".
Znači, nema "ugrušci", nego "ugruškovi".
Znači, nema "grašci", nego "graškovi".
Znači, nema "metci", nego "metkovi".
Znači, nema "lutci", nego "lutkovi".
Znači, nema "redci", nego "retkovi". I t.d.
Kratka množina nije zabranjena, a kamoli "neologizam". Stilskom se smatra u jednosložnih riječi; kod dvosložnih to već nije slučaj. Kubura 14:20, 4. travanj 2007. (CEST)

Naravno, Kubura, ti jedini govoriš hrvatski ovdje, a nas 5 milijuna ostalih govorimo krivo i koristimo nekakve "troškove" umjesto "troške". Božesačuvaj s kim ja imam posla. --Tycho Brahe 15:16, 4. travanj 2007. (CEST)

[uredi] Abeceda

Pozdrav Tycho! Vidim da si stavljao predloške u zemlje članice NATO-a (preduhitrio si me :-)). Želim ti samo spomenuti da sam dosad te predloške stavljao po abecedi na svaku državu, primjer :(Španjolska- Države u Europi, Latinska unija, Zapadnoeuropska unija, Zemlje članice Europske Unije) što mi se činilo najlogočnije. Tako bi se predložak za NATO trebao nalaziti negdje između predložaka Latinska unija i Zapadnoeuropska unija ili što već. Mislim da tako izbjegavamo da se netko uvrijedi ili bezveze prčka po tome. Pozdrav! Sale 21:14, 4. travanj 2007. (CEST)

[uredi] Sta ja "Weil der Stadt"?

Bok Tycho Brahe, ovdje je Johannes Kepler. Ti si napisao clanak o Buševcu, ja jesam iz Busevca ali zivim u inozemstvu (kako se valjda i cuje kad hrvatski pisem). Jeli ti inace zivis u Busevcu? Ja sam prijavljen na njemacki Wikipedia kao "maradona01". --141.2.75.111 16:26, 5. travanj 2007. (CEST)

? --Tycho Brahe 19:34, 5. travanj 2007. (CEST)

[uredi] Kalma

ej Ante, kak' si danas. Onaj grad se zove Calama. Naš suradnik ej našao Calma (postoje na 2 do 3 mjesta krivo napisano ime. Kasnije je on taj krivi naziv kroatizirao u Kalma ,i ispalo je ništa. Ispravio sam. Pozdravi mi Bile. --Zeljko 20:26, 5. travanj 2007. (CEST)

Fala Željko! Pola interneta sam proša pokušavajući skužit ime grada, a trebalo mi je za razdvojbu na Kalma! .--Tycho Brahe 08:05, 6. travanj 2007. (CEST)

[uredi] Aleksandar Prokopiev

Kompletni tekst tj. pod naslovom Alesandar Prokopiev sam je gospodin Prokopiev meni osobno poslao kao njegov CV. Šta se radi u ovakvom slučaju?

bubamara 09:12, 6. travanj 2007. (CEST)

Hei

Jel' ti znaš kako se stavlja slika na stranicu, nisam još to uspio shvatiti, ako mi možež ukjratko to opisat !

odnedavno, vratili su na Indoevropljani, ali može Europljani i Evropljani. --Zeljko 11:30, 7. travanj 2007. (CEST)

[uredi] Indoevropljani i Europa

Naša Aby je više upućena u aktualnosti, pa kad se pojavi kontaktiraj je za pitanje Europe. Ja znam samo za etnonimski termin Indoevropljani. --Zeljko 11:35, 7. travanj 2007. (CEST)

Upravo je taj gradić poznat po po onom ekstremno dugom nepadanju kiše. Naš suradnik baš je pogodio ko prstom, na jedina dva krivo napisana imena grada Calma (što je ptretvorio u Kalma) umjesto Calama.

to sto je objasnjeno ni Einstein nebi skuzio...da pise na eng. to vec bi...nezgrapni prevodi, no glavni problem je sto nema odg. na pitanja koja me zanimaju....a i inace na ovoj wiki naci ista je puka sreca, nema nikakav navigation bar (a sad vi to lijepo na hr prevedite:) nemos doc do iceg...niti popis kategorija...za doc na popis bendova moras upisat neki na kojem nepise nista....a sad...posto se necu glupirat ja cu napisat MOZDA...nesto a vi onda to editirajte da izgleda kulturno :)) a slike sux...napisem sve od zanra i clanova i opet nista...tak da...prepustav ekspertima to! tj. mogu napisat, pa nek netko skine sliku i objavi :)ja cu mu napisat sto ide ispod,jedino tak --Morgi 20:16, 8. travanj 2007. (CEST)

[uredi] Uskrs

Sretan uskrs!!! --NI 23:45, 8. travanj 2007. (CEST)

[uredi] Film

Mislim da je netko već sustavno odradio sva potrebna preusmjeravanja i može se sa sigurnošću staviti poveznica na "Ime filma (2005)". Ako ništa, možeš pogledati da li neki film već ima to ili ne. Ali nemoj sada pretjerati sa stavljanjem tog predloška. Zapravo, on nije ni toliko neophodan. --Seiya 11:16, 9. travanj 2007. (CEST)

Bok Ante, ovo treba ispraviti, poveznica za Federalni distrikt (District of Columbia) vodi na grad Washington, DC. Započeo sam člančić of federalnom Distriktu District of Columbia. Grad je jedno, distrikt je drugugo, premda grad leži unutar njegovih granica.

[uredi] Bjelovar

Netko je iz gradskog poglavarstva ostavio poruku na stranici razgovora o članku Bjelovar kako je preuzimanje teksta bilo dopušteno. Bilo kako bilo, osobno nisam sudjelovao u preuzimanju tekstova, ali znam da je praksa na W. ostaviti rok do kojega se treba dobiti potvrda o odricanju od copyrighta. U ovome slučaju to nije bilo učinjeno, a ti si lijepo sve obrisao bez razgovora, čak je i stranica razgovora obrisana. Pogledaj si primjer Daruvara, lijepo im stoji obavijest na stranici za razgovor o članku Daruvar (barem je stajala prije nekog vrjemena). Smatram da bi se ubuduće trebao posavjetovati s nekim administratorom prije nego nešto tako drastično učiniš, a bilo bi lijepo i da vratiš ono što si obrisao, da ne moraju to učiniti drugi (čistiti tvoj nered). Ukoliko te smetala informacija o hotelu, zašto nisi samo tu informaciju obrisao. -- Goran 00:22, 10. travanj 2007. (CEST)

Poštovani, apsolutno sam suglasan da se članak o sportu grada Slatine podijeli na podnaslove gdje će, u svakom od njih, biti obrađen po jedan klub. moja malenkost je , o slatinskom sportu, napisala oko 90% a imao sam namjeru sve to još proširit. Pored toga, o slatinskom hrvanju nije ništa napisano, a to je klub koji je osvojio DESETINE MEDALJA na prvenstvima Hrvatske, SFRJ i Balkana. Nadalje, o Slatini nedostaje dio u koji bi se opisalo gospodarstvo. Pozdrav.

SLATINA

[uredi] William Herschel

Cao, ostavio si mi poruku za interwiki, pa da prokomentarisem. ovdje bi bilo bolje mjesto za odgovor :) clanak o William Herschelu sam prevodila sa en wiki, pogledaj recenice uopste nisu iste, kao ni organizacija teksta. Iskreno, da sam znala da imate gotovo isti clanak, prekopirala bih ga, ali posto na en wiki nemate link za ovog velikog naucnika... Inace, razumijem tvoje upozorenje. Uvijek se trudim da ubacim link i odakle clanak preuzmem, a ako se slucajno desi da zaboravim neko to uvijek popravi. I obicno se navodi da je clanak preuzet sa druge wiki, mi imamo za to i posebnu kategoriju. posto nisam registrovana ovdje :) Samrica sa bs wiki... pozdrav

[uredi] Cenzura

Nije ono cenzura.
Onaj sadržaj, kojeg si vratia, može stat na člancima o onin obiteljima.
Ali nima potribe stat na članku o Dubrovačkoj Republici.
Hoćemo li u tekstu prominit i ime Dubrovniku u Ragusa, kako iredentisti uporno čine na en.wiki? I na svim člancima iz hrv.povijesti, hoćemo li usporedno stavljat i tal.imena?
Ja pišan zeleno za nešto objasnit onima na onoj wiki (o imenu grada i o hrv. obliku imena svih onih plemićkih obitelji), a onda mi ga netko smisti iza leđa na hr.wiki. Kubura 07:58, 12. travanj 2007. (CEST)

Nije isto stavit talijansko ime za Split i talijansko ime za dubrovačke obitelji iz 15. ili 16. stoljeća. Naime, tada je bilo "u modi" (ili iz nekog drugog razloga) koristiti talijanska imena, a hrvatska imena su došla poslije, pohrvaćivanjem. To što su imali talijanska prezimena ne znači nužno da su bili talijani. Boškovići su iz Hercegovine i sigurno nisu Talijani, no ipak su imali talijanizirano prezime. Da si ti Getaldićima/Ghetaldijima u svoje vrijeme spomenio prezime "Getaldić" vjerojatno bi te čudno gledali i pitali tko su ti. Koliko ja znam, ti su se ljudi potpisivali sa Ghetaldi i to, blago rečeno, zaslužuje spomen. Sve ostalo je cenzura.

Pored toga, svaki pokušaj brisanja ovih činjenica samo ostavlja dojam da skrivamo nešto, a kako se takve stvari ne mogu sakriti, tim se činjenicama (kada ipak isplivaju na drugom mjestu) time samo daje veća težina, a onim zlonamjernim koji tvrde da mi prekrajamo povijest se daju argumenti.

Ne treba se bojati istine. --Tycho Brahe 11:43, 12. travanj 2007. (CEST)

Ostavimo to na stranicam tih obitelji, to sam reka' odmah gori.

Lako je za nas ovdi koji znamo, nego... moramo imat na umu ...hmmm.... WP:BEANS i inozemna srala, shvatit ćeš što ti hoću reć. Kubura 11:50, 12. travanj 2007. (CEST)

Ne, nikako ne shvaćam.

Samo znam da se protiv laži i izvrćanja povijesti možeš borit samo istinom. Apsolutno je besmisleno u vremenu interneta pokušati stvoriti vlastitu filtriranu verziju povijesti. Jedino što možemo postići je da nakratko uvjeriš (htio to ili ne) čitatelja da se u Dubrovniku od stoljeća sedmog govorilo samo hrvatski, te da tog čitatelja, kad klikne na interwiki poveznicu i pročita englesku verziju teksta, dočeka šokantna razlika. Nakon toga možeš očekivat da će taj čitatelj popi*dit na engleskoj wikipediji i počet vikat o cjelosvjetkoj uroti protiv Hrvata, a krajnji zaključak će biti da mi, ko i istočni susjedi, volimo prekrajat povijest i da su sva ta balkanska plemena ista.

Nažalost, na en wiki već postoje neki nezreli suradnici koji ovo ne kuže i prije čijeg je dolaska postojala jasna razlika u ugledu između hrvatskih i srpskih suradnika. Dok se mi zaista ponašamo pošteno i spremni smo uvijek priznati očite činjenice, dotle su prosrpski suradnici redovito inzistirali na neodrživim idejama. Rezultat je bio da su ostali suradnici redovito stajali na našu stranu, gotovo po inerciji (ljudi nisu strojevi), čak i kada možda nije bilo toliko jasnih argumenata za nas. Dolaskom (dobronamjernih?) budala kao što je npr. en:user:Afrika paprika, koji misle da mogu progurati neke svoje ideje za koje ne postoji dovoljno dokaza i referenci, ta se naša prednost u odnosu na Srbe pomalo i istopila, a kreten i njemu slični vjerojatno i danas misle da rade nešto dobro za svoju domovinu.

Dakle, ako moram birat između neugodnih (uvjetno rečeno) činjenica odmah s jedne strane i tih istih činjenica s zakašnjenjem i dojmom cenzure, biram ovo prvo. Ako ti baš želiš usvojit metode koje koriste SANU i slične institucije, predlažem ti da razmisliš još jednom o tome kakvo je to imalo posljedice za njih.

Ukratko - istina, samo istina i puna istina.

A što se tiče fažola u nosu, ideje nipošto nisu nove i paralela otpada. --Tycho Brahe 12:14, 12. travanj 2007. (CEST)

Ma neću se klat oko tega. Neću ništa dirat, pokušat ću ti još jednom reć.
Ovako. Oblike imena na inim jezicima možedu ostavit na člancima o tim plemićkim obiteljima. Ne moramo to provlačit na 50 članaka. Jer, ako ćemo tako, onda možeš na svakom povijesnom članku koji se tiče Hrvatske ubacivat njemačke, mađarske, talijanske, latinske, turske nazive.
A koliko se ja sjećam, a to se dobro sjećam, u školskim udžbenicima i čitankama, i radnim bilježnicama, i za osnovne i za srednje škole, nismo nikad imali te "dodatne" nazive, nego samo hrvatske. Imali su razlog za to, i imaju ga i sad, a to su odlučile puno školovanije glave iz povijesti, i od mene i od tebe. Kubura 15:08, 12. travanj 2007. (CEST)

[uredi] Troškovi

Bog! Tek sam se nedavno vratio na uikipediju s kratkog odmora, pa sam čitao malo kavanu, pitanja... da vidim što se događalo. Moram reći da je Kubura imao pravo što se tiče ovoga. Ne kažem da se treba rabit njegov oblik, ali napali ste ga kao da je napisao neku izmišljenu riječ. NHF! Pozz! Goggs1212 09:45, 12. travanj 2007. (CEST)

Ko što već rekoh - nije problem što ja ne znam za tu riječ. Ja bi se više zabrinuo zbog preostalih 5-6 milijuna govornika hrvatskog jezika za koje ne postoji aspolutno nikakav dokaz da su je ikad napisali na nekom tekstu na internetu.

Dakle, moguće je da riječ postoji u hrvatskom jeziku, ali su je svi svaki put zaborabili upotrijebiti, a nekako je uspjela izbjeći i rasprave kakve su se vodili oko ne+ću, gr(j)eške i slično. Sve to skupa zvuči kao "krave lete, ali ih još nitko nije vidio".

Teoretski, sve je moguće, samo su neke stvari mnogo vjerojatnije od drugih. --Tycho Brahe 11:34, 12. travanj 2007. (CEST)

Dobavljeno iz "http://hr.wikipedia.org../../../t/y/c/Razgovor_sa_suradnikom%7ETycho_Brahe_31dc.html"