Valpovština
Izvor: Wikipedija
Područje oko Valpova u istočnom dijelu Hrvatske, Slavonija;zauzima površinu od 367 četvornih kilometara, što je 0,7% površine Republike Hrvatske. Izrazito je ravničarski kraj s nadmorskom visinom od 88 do 93 metra. Prosječno padne 629 mm padalina, a prosječna temperatura iznosi 11°C. Drava je najveći vodotok i prirodna granica s Baranjom. Karašica i Vučica su autohtoni vodotoci.
Valpovština u užem smislu obuhvaća prostor bivše općine Valpovo, tj. današnjih općina Valpovo, Belišće, Petrijevci i Bizovac. Valpovština u širem smislu obuhvaća prostor nekadašnjeg Valpovačkog vlastelinstva: to je prostor koji se prostire između sjevernih osječkih prigradskih naselja, našičkog kraja, pa sve do miholjačkog kraja i mađarske granice, a s istoka ga omeđuje rijeka Drava.
Po popisu stanovništva Valpovština (prostor bivše zajedničke općine) je 2001. godine imala 32.221 stanovnika, koji su živjeli u oko 11.000 domaćinstava.
Najveće naselje je Valpovo (7.900 stanovnika po popisu iz 2001.god.), koje je privredno, političko, kulturno, školsko i upravno središte Valpovštine. Prvo spominjanje je 1332. godine.
U središtu grada nalazi se srednjovjekovno-barokni kompleks dvorca Prandau-Normann, koji je nastao obnovom i dogradnjom starije srednjovjekovne utvrde. U tom kompleksu nalazi se kula (najstariji objekt i spomenik kulture nulte kategorije), koju je podigao mačvanski ban Ivan Morović. Osim kule, vrijedna je i kasnogotička barokizirana dvorska kapela Sv.Trojstva koja dominira zatvorenim unutrašnjim dvorištem dvorca. Dvorac okružuju djelomično zatrpani obrambeni opkopi i prostrani pejsažni perivoj. U centru grada nalzi se kasnobarokna katnica staroga hotela, nekadašnjeg vlastelinskog gostinjca i svratišta. Tu su i objekti nekadašnjeg vlastelinskog kompleksa: kasnobarokne konjušnice te objekti gospodarske namjene.
U središtu Valpova nalazi se i barokna župna crkva Bezgrešnog začeća BDM s vrijednim barokno-klasicističkim inventarom. Velika oltarna pala na glavnom oltaru koja prikazuje Mariju Bezgrešnu rad je poznatog bečkog majstor Antona Herzoga iz 1737. godine, a vrijedne povijesne orgulje na crkvenom pjevalištu djelo su orguljara Caspara Fischera iz 1805. godine. U Valpovu se još nalaze kapela Sv.Roka na Zelenom brijegu ispod koje je kripta s gorbnicom valpovačkih vlastelinskih obitelji, zatim kapela Uzvišenja sv.Križa s kalvarijom na gradskom groblju te kapelica Gospe Lurdske uz brojne spomenike tzv.male sakralne arhitekture (krajputaše).
Od ostalih naselja tu su još općinska središta: Belišće, Bizovac, Petrijevci i ostali, ukupno 27 naselja.
