Vjeronauk
Izvor: Wikipedija
Vjeronauk (nastao od riječi vjera i nauk) je poučavanje u vjeri u pojedinim vjerskim zajednicama, te izborni predmet u školama u kojem djeca uče o svojoj vjeri.
Sadržaj |
[uredi] Katolički vjeronauk
Katolički vjeronauk dijeli se na školski (izborni predmet u školama) i župni, a na njemu se stječu znanja o vjerskim istinama Katoličke crkve. Na vjeronauku u školi obrađuju se svi sadržaji prema planu i programu HNOS-a, dok je župni vjeronauk ili župna kateheza usmjerena na stjecanje iskustva života u vjeri u dotičnoj župnoj zajednici. Na župnom vjeronauku priprema se za sakramente.
[uredi] Katolički vjeronauk u obrazovnom sustavu
Katolički vjeronauk u Republici Hrvatskoj uveden je kao obavezni izborni predmet (umjesto njega u srednjoj školi može se izabrati etika) u osnovnoj i srednjoj školi, a odvija se prema točno određenom programu odobrenom od strane Hrvatske biskupske konferencije i Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta. Predaju ga diplomirani teolozi i diplomirani katehete koji su položili stručni ispit i imaju mandat biskupa. Katolički vjeronauk održava se i u ustanovama predškolskog odgoja.
[uredi] Katolički vjeronauk u župama
Župni vjeronauk zamišljen je kao odgoj u vjeri gdje se vjernicima svih uzrasta (predškolska djeca, osnovnoškolci, srednjoškolci, studenti, odrasli, starije osobe) pruža živo iskustvo vjere.
Dječji vjeronauk u praksi se često održava pod vidom priprave za sakramente (prva pričest, sveta potvrda).
Katekumenat osobiti je oblik župnog vjeronauka kod kojega se odrasle osobe kroz duže vremensko razdoblje pripremaju za krštenje, što ga obično primaju u Vazmenom bdjenju.
[uredi] Protestantski vjeronauk
Izborni predmet u školama na kojem se djecu uči vjerskim uvjerenjima koja zastupa njihova crkva. Na vjeronauku se moli, čita Biblija, te uči djecu o samoj biti vjere. Također govori se i o Bogu, Božjim zapovjedima, odnosu Boga prema ljudima, ljudima prema Bogu i sličnome. Glavna razlika između protestanata i katolika u pogledu vjeronauka je da protestanti smatraju da je temelj vjere samo i isključivo sveto pismo, a ne crkvena predaja ili običaji, iz tog razloga dolazi i do mnogih nesuglasica u učenjima s Katoličkom crkvom.
Na primjer Baptisti i Adventisti sedmog dana smatraju da se čovjek treba krstiti tek onda nakon što prihvati vjeru, a ne rođenjem. Članovi crkve nebi trebali biti zato jer su to naši roditelji i prijatelji već zato jer vjerujemo. Smatraju da je poglavar crkve Isus Krist, da papa nije nepogrešiv, da grijehe oprašta Bog, ali ne preko svećenika već Isusa Krista jer je on ujedno i jedini posrednik između čovjeka i Boga. Odbacuju sakramente prve pričesti i krizme, jer smatraju da se punopravnim članom crkve postaje već krštenjem, smatraju da se treba moliti za žive, a ne i za mrtve, odbacuju postojanje Čistilišta, ne vjeruju u sakrament bolesničkog pomazanja, smatraju da mise zadušnice nisu Bogu posebno mile mise. Ne vjeruju u Marijin božanski status, niti da se ona može ukazivati ljudima, dakle ne osporavaju sama ukazanja već to da se Isusova majka ukazuje. Odbacuju kipove, te svetkuju subotu kao dan Gospodnji, sukladno izvornim Božjim zapovjedima.
