Kalabrija
From Wikipedia
Image:Calabrian-logo.png | |
Glavni grad | Catanzaro |
Predsjednik | Agazio Loiero (L'Unione) |
Pokrajine | Catanzaro Cosenza Crotone Reggio Calabria Vibo Valentia |
Broj općina | 409 |
Površina | 15,081 km² |
10. u Italiji (5.0 % Italije) | |
Stanovništvo (2001.) - Ukupno - Poredak |
2,011,466 10. (3.5 %) 133/km² |
Image:Italy Regions Calabria 220px.png | |
Mapa pokazuje položaj regije Calabria u Italiji | |
Kalabrija, bivši Brutium, je regija u južnoj Italiji, koja obuhvaća "vrh" talijanske "čizme", južno od Napulja. Na sjeveru graniči s regijom Basilicata, na zapadu joj je Tirensko more, a na istoku Jonsko more. Između regije Kalabrija i Sicilije je Mesinski tjesnac. Površina regije je 15.080 km², a ima oko 2,05 milijuna stanovnika.
Sadržaj/Садржај |
[uredi - уреди] Provincije
Regija se sastoji od 5 provincija:
- Katancaro
- Krotone
- Ređo Kalabrija
- Kosenca
- Vibo Valencia
Posle pobuna Katancaro je postao sedište regije 1970. Pre je sedište bilo u Ređo Kalabriji.
[uredi - уреди] Povijest
Kalabriju najpre naseljavaju italska plemena , pa onda dolazi grčka kolonizacija. Kalabrija sa Sicilijom je činila ključni deo Velike Grčke. Grcima je Kalabrija imala strateški značaj zbog kontrole Mesinskog tesnaca. Prva naselja tog doba su Region (Ređo Kalabrija), Sibaris, Kroton i Lokri.
Italska plemena su pokorila Grke. To su bila oskanska plemena sa severa, uključujući ogranak Samnita, zvan Lukanci , te deo Lukanaca zvan Bruti. Bruti su osnovali glavne gradove Kalabrije, uključujući Kosencu. Kalabrija se u antičko doba zvala Brutij. Regija je zatim dugo bila u sastavu rimskog carstva.
Posle pada rimskog carstva usledio je razorni Gotski rat, od koga se ta oblast nije vekovima oporavila. Dolazi pod vlast Vizantije. Malarija se raširila, tako da se stanovništvo povuklo u unutrašnjost. Kalabrija je bila neprekidno na udaru pirata i zato je ostala skoro bez stanovništva. Grčki manastiri su bili jedina tvrđava kulture tog doba.
Normani istiskuju Vizantiju sa tog područja 1060 , te se tu posle nekog vremena formira Napuljska kraljevina, koja se održala do ujedinjenja Italije 1861. Kraljevstvo je bilo pod raznim vladarima: Habsburgovcima i iz Austrije i iz Španije, Burbonska dinastija, te Napoleonov general Murat.
U Kalabriji na Aspromontu bila je jedna od čuvenih bitaka Garibaldijevog ujedinjenja Italije.
[uredi - уреди] Jezik
[uredi - уреди] Transport
[uredi - уреди] Aerodromi
- Aeroporto di Crotone-Sant'Anna (CRV)
- Aeroporto di Lamezia-Sant'Eufemia (SUF)
- Aeroporto dello Stretto (REG)
[uredi - уреди] Morske luke
- Crotone
- Gioia Tauro (u Reggio Calabria)
- Reggio Calabria
- Vibo Valentia
- Villa San Giovanni (u Reggio Calabria)
[uredi - уреди] Turističke lokacije
- Tropea, na obali Tirenskog mora, poznat po crvenom luku, koji se uglavnom uzgaja u mjestu Ricadi.
- Siderno, na obali Jonskog mora
- Gerace, pored mjesta Locri, srednjovjekovni gard, sa normanskim dvorcem, starom katedralom itd.
- Stilo, dom Tommasa Campanelle, s normanskim dvorcem i bizantinskom crkvom (Cattolica)
[uredi - уреди] Vanjske turističke poveznice
[uredi - уреди] Sveučilišta
- Università della Calabria, Rende.
- Università degli Studi Magna Grecia di Catanzaro, Catanzaro.
- Università degli Studi Mediterranea di Reggio Calabria, Reggio Calabria.
[uredi - уреди] Najpoznatiji nogometni timovi
- Reggina iz Reggio di Calabria, igra u prvoj talijanskoj lizi (Serie A)
- Crotone, Serie B.
- Catanzaro, Serie C1.
Ovaj članak je u začetku. Uključite se i pomozite Wikipediji proširujući ovaj članak! |
Regije Italije | ![]() |
---|---|
Abruzzo | Apulija | Basilicata | Emilia-Romagna | Kalabrija | Kampanija | Lacij | Ligurija | Lombardija | Marke | Molise | Pijemont | Toskana | Umbrija | Veneto | |
Posebni autonomni status imaju: Furlanija-Julijska krajina | Trentino-Južni Tirol | Sardinija | Sicilija | Valle d'Aosta |