Prekmurje
From Wikipedia
Prekmurje je najistočnija regija Slovenije. Graniči s Mađarskom na sjeveroistoku, Austrijom na sjeverozapadu, Hrvatskom na jugu i slovenskim dijelom Štajerske na jugozapadu.
Sadržaj/Садржај |
[uredi - уреди] Ime
Ime je dobila po rijeci Muri koja je dijeli je od ostatka Slovenije (doslovan prijevod sa slovenskog bio bio Prekomurje). Na mađarskom se za tu regiju koristi izraz Muravidék.
[uredi - уреди] Geografija
Regija je ravna na jugu blizu rijeke Mure i njene male pritoke Ledava, a brdovit na sjeveru (Goričko).
Glavni grad regij je Murska Sobota. Ostali gradovi uključuju Lendavu, Dobrovnik, Turnišče, Beltnice i Črenšovce.
[uredi - уреди] Stanovništvo
Većina stanovništva regije se izjašnjavaju kao Slovenci. U regiji također postoji značajna mađarska manjina, kao i veliki broj Roma.
[uredi - уреди] Historija
Kroz historiju je ova regija pripadala mnogim državama: Rimskom Carstvu, Kraljevstvu Ostrogota, Kraljevstvo Langobarda, Kraljevstvu Avara, Franačkom carstvu, Balatonskoj kneževini (9. vijek), Kraljevini Mađarskoj (do 1526), Habsburškoj monarhiji (1526-1918), Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca (1918-1929), Jugoslaviji (1929-1991), a od 1991. je dio nezavisne Slovenije.
U rimsko doba, regija je bila dio rimske provincije Panonije. Iako su i prije postojala rana slavenska naselja u regiji, preci današnjih Slovenaca su se iz istočnih Alpa naselili u Prekmurju tek nakon što su Franci porazili Avare za vrijeme vladavine Karla Velikog. U 9. vijeku je ovo područje bilo dio slavenske države poznate kao Balatonska kneževina. Središte države bio je grad Blatnograd u blizini jezera Balaton. U 10. vijeku područje su osvojili Mađari te ga uključili u svoju državu. Regija je bila dio županije Županija Vas unutar mađarskog kraljevstva od 11. vijeka do 1526.
Od 1526. Prekmurje je dio Habsburške monarhije. Godine 1687. je obnovljena Županija Vas, a s malim prekidom od 1849. do 1867, regija joj pripadala sve do 1918. Od 1918. Prekmurje je dio Kraljevine SHS, koja je promijenila ime u Jugoslaviju godine 1929. Od 1918. do 1922. regija je pripadala Mariborskoj županiji, od 1922. do 1929. Mariborskoj oblasti, a između 1929. i 1941. Dravskoj banovini. U drugom svjetskm ratu je okupirana od strane Mađarske između 1941. i 1944, da bi nakon završetka rata postala dio Slovenije, koja je danas jedna od bivših republika Jugoslavije.
[uredi - уреди] Kuhinja
Regionalni specijalitet prekmurska gibanica.
[uredi - уреди] V. također
- Geografija Slovenija
- Međimurje
Slovenske pokrajineUredi |
---|
Gorenjska | Štajerska | Prekmurje | Koruška | Notranjska | Primorska | Dolenjska |
Historijske: Goriška | Koruška | Kranjska | Štajerska | Istra | Trst |
Geografija Slovenije |