Badminton
Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Badminton je igra slična tenisu i igraju je dva ili četiri igrača. Iako je badminton raširen vid rekreacije, on je ujedno i standardni olimpijski sport.
Sadržaj |
[uredi] Kratka historija badmintona
Iako se vjeruje da su neke varijante ove igre stare i 2000 godina, prva pisana pravila potječu iz 19-tog vijeka. 1877 je osnovan prvi badminton klub (Bath Badminton Club u Engleskoj), a 1893, je engleski badminton savez objavio prva prava pravila te igre, koja u osnovnim crtama dosta sliče danas važećim pravilima.
Međunarodna badmintonska federacija ili kraće IBF (od engleskog naziva International Badminton Federation) je osnovana 1934. Ta organizacija i danas određuje pravila i organizira natjecanja.
Badminton je uveden u program Olimpijskih igara na Igrama u Barceloni 1992.
[uredi] Osnovna pravila i oprema
Badminton se igra reketom i posebnom lopticom. Za razliku od drugih sportova s reketom (kao što je npr. tenis ili stolni tenis) kod kojih se igra okruglom lopticom, ovdje se koristi pernata duguljasta loptica koja je napravljena od 16 guščjih pera zabodenih u pluteni čep. Loptica može dostići brzinu i do 300 km/h, ali samo na djelić sekunde. Danas se često koristi i plastična loptica, koja oblikom oponaša pernatu, S obziorm da na lopticu jako utječe strujanje zraka ili vjetar, natjecateljski mečevi se održavaju isključivo u zatvorenom prostoru.
Osnovni cilj igre je reketom udariti jednom lopticu na način da pređe preko mreže i padne u polje protivnika prije nego li je on stigne vratiti natrag. Zato je potrebno da igrač badmintona precizno udara lopticu reketom, ali istovremeno bude brz kada treba vratiti lopticu upućenu od strane protivnika. Poen se dakle osvaja ako je loptica upućena u protivnikov dio teren a da je on ne uspije vratiti jednim udarcem reketom prije pada, ili ako protivnik uputi lopticu izvan označenog terena. Iako je teren relativno malen, za natjecateljski badminton potrebno je biti tehnički ali i kondiciono vrlo spreman, jer prosječni igrač može tijekom jednog meča pretrčati i do 4 kilometara.
Postoje četiri kategorije: singl (pojedinačno, za muške i žene), ženski i muški parovi, mješoviti parovi te ekipno natjecanje.
Svaka strana terena s suprotnih strana mreže je podijeljena uzdužno na dvije polovice. Na svakoj polovici je servisno polje, iz kojeg igrač servira gađajući pritom dijagonalno suprotno polje protivnika. Nakon servisa kojim se mora pogoditi servisno polje, tijekom igre je moguće gađati cijeli protivnikov teren. Kod igre parova teren je nešto širi, ali je servisno polje kraće nego kod singlova. Kod pojedinačne igre igrač servira iz svog desnog servisnog polja ako ima paran broj poena, odnosno iz lijevog ako ima neparan broj osvojenih pojena u tom trenutku igre. Prvi servis u setu ima igrač kojeg se odredi ždrijebom, bacanjem novčića ili bacanjem loptice na način da loptica svojim užim krajem pokaže na stranu koja prva servira. Nakon toga uvijek servira strana koja je osvojila prethodni poen. U igri parova igrači se postavljaju na terenu na način da je jedan na lijevoj, a drugi na desnoj uzdužnoj polovici njihovog polja. Nakon što par osvoji poen na servis protivnika, prvi servira igrač u desnom polju. Nakon osvojenog poena na svoj servis parovi mijenjaju mjesta, dok par koji izgubi poen ostaje na pozicijama na kojima jest.
[uredi] Teren
Badminton se igra na označenom terenu na kojem se na sredini nalazi mreža. Teren je veličine 5,18x13,40 metara (za singl) i 6,1x13,40 m (za parove). Mreža se nalazi na visini od 1,55 m. Badminton je također moguće igrati bez mreže i označena polja, kao zabavu ali je tada nemoguće pratiti bodovanje.
[uredi] Način bodovanja
Od jula 2006. godine službeno je prihvaćen način bodovanja kod kojeg se boduje svaka izmjena udaraca. Igra se na dva dobivena seta, dakle u jednom meču maksimalno tri. Set osvaja igrač (ili par) koji prvi dođe do 21 osvojenog poena, ali s barem dva razlike. Kod eventualnog rezultata 20:20 igra se sve dok jedna strane ne osvoji dva poena više od druge (npr. 25:23) ili dok jedna strana ne dođe do 30. Dakle, maksimalni rezultat u jednom setu je 30:29.
Prije se koristio tzv. stari način bodovanja, kod kojeg je momčad mogla osvojiti poen samo na svoj servis. Po tim pravilima igralo se do 15 bodova u setu, odnosno kod žena do 11 bodova. Također se igralo na dva dobivena seta, dakle maksimalno tri u meču.
