Džauhar ben Abdallah al-Saqlabi
Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
 |
|
 |
Molimo da članak razmatrate na stranici za razgovor. |
Džauhar ben Abdallah al-Saqlabi (Djarshar, Djauhar, Djawhar, Gehoar, Jauhar; Cavtat oko 911 - Kairo 992), državnik i vojskovođa.
Uz njegovo ime išao je i pridjevak al-Saqlabi (izvorno "poput bijelog graha") što je s vremenom postalo ime za Slavene, još je poznat i kao al-Rumi - Roman ili Latin, te al-Siqilli (Sicilijanac) gdje je u današnjem Palermu postojala slavenska četvrt, u samoj luci, što govori o prirodi posla i podrijetlu onih koji su ondje obitavali. Radilo se o Slavenima koji su poznavali vještinu brodogradnje i pomorske navigacije. Al-Džauhar je odande doveden kao rob, u Tunis, zajedno s ocem, on je naime sin Antunov, "ibn-Antun", što je ekskluzivno hrvatski oblik imenice Anton, dok njegovo vlastito hrvatsko ime ostaje nepoznato. Dospio je u službu kalife al-Kaima od 935-949., zatim je bio tajnikom al-Mansura, te na koncu postaje generalom u službi al Mu'izza, i vrhovnim zapovjednikom njegove vojske. Nanio je više poraza brojnijim berberskim i omejidskim vojskama i unio Magreb pod vlast šiitskih Fatimida.
Po tome je osvojio Egipat, postao njegov guverner, utemeljio Kairo i u njemu započeo 970. g. izgradnju džamije "najblistavija!" - al-Azhar, koju svečano otvara 22. lipnja 972. godine. Iz javnog života povlači se 4. travnja 972. godine.
O Džauharu postoji znatna bibliografija historiografskih radova od onih iz pera Lava Afričkog alias Al-Hasan ibn Muhammad al-Fa'si pa preko niza njemačkih, engleskih, hrvatskih, talijanskih do francuskih historičara i historiografa. U Okviru teme znanstvenog skupa Odnos Hrvata i Arapa u srednjem vijeku održanog 1986. godine u Bochumu i Zagrebu ovaj arapski vojskovođa i državnik hrvatskog podrijetla predstavlja jednu od središnjih tema tih znanstvenih susreta, a tad se po prvi put dublje zalazi u dugo vremena skrivane i neistraživane spoznaje o Hrvatima u islamu i u arapskom svijetu.
