Herceg-Bosna

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije

Grb HR HB

Zastava HR HB

Herceg-Bosna (Hrvatska Republika Herceg-Bosna) je bila paradržavna tvorevina za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini osnovana od strane političkog i vojnog vrha Hrvata u Hercegovini (HDZ i HVO), kao proizvod secesionističke politike i dogovora o podjeli Bosne i Hercegovine. Herceg-Bosna je ukinuta potpisivanjem Vašingtonskog sporazuma u februaru 1994. godine.

[uredi] Historija

Nakon dogovora u Karađorđevu 25. marta 1991. godine između Franje Tuđmana i Slobodana Miloševića o podjeli Bosne i Hercegovine, dio hrvatskog naroda pod direktnom kontrolom iz Zagreba, odlučio se na formiranje hrvatske države od dijelova BiH. 18. novembra 1991. godine osnovana je Hrvatska zajednica Herceg-Bosna, koja je nakon otvorenog angažmana Republike Hrvatske u ratu protiv BiH, preimenovana u "Hrvatsku Republiku". Jedan dio hrvatskog naroda se suprotstavio podjeli BiH, ali je takva struja nakon uništenja HOS-a (Hrvatske obrambene snage) smaknućem Blaža Kraljevića, potisnuta u drugi plan.

Glavni grad "Herceg-Bosne" bio je zapadni dio Mostara. Herceg-Bosna je prestala postojati 1994. godine kada je postala dio Federacije Bosne i Hercegovine. Jedan od kantona u Federaciji (kanton 10) također je koristio ime "Herceg-Bosna" u svom nazivu s namjerom da sačuva sjećanje na bivšu paradržavu, no taj naziv proglašen je neustavnim.

Vladajuća stranka u Republici Hrvatskoj "Hrvatska demokratska zajednica" (HDZ) organizira i kontrolira stranku u Bosni i Hercegovini "Hrvatsku demokratsku zajednicu Bosne i Hercegovine" (HDZ BiH). Krajem 1991. god. najekstremniji nacionalni elementi u HDZ BiH , pod vođstvom Mate Bobana, Daria Kordića i uz podršku Franje Tuđmana i Gojka Šuška preuzeli su većinsku kontrolu u stranci.

Na dan 18.novembra 1991. godine najekstremniji elementi vođeni od strane Mate Bobana i Darija Kordića proglasili su postojanje "Hrvatske zajednice Herceg-Bosna" kao posebne političke, kulturne, ekonomske i teritorijalne cjeline na teritoriji Bosne i Hercegovine. Na dan 28. augusta 1993. god. "Hrvatska zajednica Herceg-Bosna" se proglašava "Hrvatska Republika Herceg-Bosna" (kao što je napisano ranije ovaj entitet bilo kao "zajednica" ili "republika" dobio je ime "Herceg-Bosna"). Republika Bosna i Hercegovina i međunarodna zajednica nikada nisu priznali "Herceg-Bosnu" kao državu. Skupština Bosne i Hercegovine proglasila je "Herceg-Bosnu" ilegalnom tvorevinom prvo 14.septembra 1992. god. i poslije 20.januara 1994. godine.

Nakon uspostavljanja Herceg-Bosne u novembru 1991, a posebno nakon maja 1992, političke vođe Herceg-Bosne kontinuirano i organizirano su pokušali "hrvatizirati" općine, koje su smatrali dijelom Herceg-Bosne, koristeći protjerivanje i diskriminaciju protiv nehrvatskog stanovništva (a posebice Bošnjaka). Hrvatsko vijeće odbrane (HVO)je u tom periodu preuzelo kontrolu nad općinskim vlastima, uklanjajući lokalne bošnjačke vođe ili marginalizirajući njihov uticaj. Vlasti Herceg -Bosne i HVO-a, preuzele su,takođe, kontrolu nad medijima, i nakon toga nametnuli "velikohrvatske" ideje i propagandu. Uvedeni su hrvatski simboli i valuta, kao i hrvatski školski program u svim školama pod njihovom kontrolom.

Brojni Bošnjaci i Srbi su uklonjeni sa pozicija vlasti, distribucija humanitarne pomoći je vršena nauštrb Bošnjaka i Srba, a vrijeđanje i maltretiranje nad Bošnjacima je bilo sve konstantnije i učestalije.

Većina gradova pod hrvatskom kontrolom, dakle sva mjesta koja su bila dio originalne Herceg-Bosne, još uvijek koristi hrvatsku nacionalnu zastavu na javnim mjestima (na električnim stubovima i sl.).

Nakon sporazuma u Vašingtonu krajem februara 1994. prestali su sukobi između jedinica "Herceg-Bosne" i jedinica pod kontrolom legalne vlade BiH. Teritorije pod kontrolom HVO-a i Armije RBiH organizirane su u Federaciju Bosne i Hercegovine. Nakon sporazuma u Daytonu u novembru 1995, ova teritorija je zaokružena cjelina koja čini 51% Bosne i Hercegovine (Federacija Bosna i Hercegovina), dok Herceg-Bosna zvanično ne postoji. Uprkos tome, tvrdolinijaški predstavnici političkih struja u hrvatskom narodu pokušavaju organizirati tzv. treći entitet "Herceg-Bosna", ali ti akti su ukinuti, kako odlukama zvanične vlasti Bosne i Hercegovine, u kojima hrvatski narod ravnopravno učestvuje, tako i odlukama Visokog predstavnika međunarodne zajednice za Bosnu i Hercegovinu.

Mnogi Hrvati još uvijek ne priznaju lojalnost Bosni i Hercegovini i ovo je jedan od načina da iskažu svoj protest.

Vodstvo Herceg-Bosne (Jadranko Prlić, Bruno Stojić, Slobodan Praljak, Milivoj Petković, Valentin Ćorić i Berislav Pušić) trenutno čeka suđenje na Međunarodnom Sudu za ratne zločine po tačkama optužnice koje uključuju zločine protiv čovječnosti po Ženevskoj konvenciji kršenja prava ratovanja.

[uredi] Zanimljivost

Pojam Herceg-Bosna se može poistovjetiti sa pojmom Bosna i Hercegovina na osnovu činjenice da su Bosnu i Hercegovinu bosanski Hrvati početkom 20. stoljeća često zvali Herceg-Bosna. Kasnije je ovaj pojam promjenio svoje osnovno historijsko značenje iz BiH u dio BiH koji se u posljednjem ratu nazivao HR-HB.