Hum

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije

Hum je jedan od naziva koji označava Humsku zemlju u srednjem vijeku. Upotrebljava se u literaturi i kao oznaka za historijsku Hercegovinu, mada to nije pravilno. Granice i područja koja je obuhvatala Humska zemlja i Hercegova zemlja (Hercegovina) su različite. Humska zemlja je sastavni dio Hercegovine. Obuhvatala je župe u donjem toku sliva rijeke Neretve.

Na području Huma vladali su nasljednici kneza Miroslava Nemanjića i priznavali vazalnost srpskoj državi Nemanjića. Ban Stjepan II Kotromanić pripojio je Hum Bosni 1326. Oko Huma Bosna je ratovala sa Srbijom (u doba kralja i cara Dušana) i sa Ugarskom i uspijela da ga zadrži u svojoj vlasti. Hum (Humska zemlja) se nalazio u titulaturi bosanskih vladara.

Hum je obuhvatao donji tok rijeke Neretve. Župe u Humu su Popovo, Luka (župa), Dubrave, Žaba (župa), Velika (Veljaci), Primorje (župa) i Gorska. Glavni predstavnici vlastele na području Huma su Sankovići, Nikolići, Radivojevići i Milatovići. Početkom 15. vijeka na granici u rijeci Neretvi prelamao se utjecaj dvojice najvećih velmoža u Bosni iz roda Kosače i Hrvatinići. Istočni dio Huma od Sankovića 1404. preuzeo je Sandalj Hranić Kosača, dok je u zapadnom dijelu glavni utjecaj imao Hrvoje Vukčić Hrvatinić. Ranije karakteristike Huma (Humske zemlje) bile su potisnute. U toku sukoba sina i oca među Kosačama, kneza Vladislava sa hercegom Stjepanom 1452. pominjano je humsko pitanje (Humsko pitanije), kao izraz težnje humske vlastele za određenim garancijama na koje je moćni herceg morao pristati.