Osmanlijski turski jezik
Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Osmanlijski turski je varijanta turskog jezika, koja se upotrebljavala kao upravni književni jezik Osmanlijskog carstva, sadržavajući velike pozajmice iz farsi jezika, koji je zauzvrat sam bio prepun pozajmica iz arapskog jezika. Poput ostalih jezika islamskih naroda, osmanlijski turski se piše na arapskom pismu. Uprkos činjenici da je osmanlijski turski, koji se govorio u prestonici, u suštini bio isti kao i obični turski, kojim su govorili zemljoradnici i seljaci u unutrašnjosti zemlje, veliki dio arapsko-persijskih pozajmica postao je nerazumljiv za one koji su bili manje obrazovani.
1928, nakon reformi koje je sproveo Mustafa Kemal Atatürk, pojavio se homogeniziraniji turski, s manje uticaja iz arapskog i persijskog i koristeći latinično pismo. Razlog ovim promjenama bio je navodno u tome da narod koji nije bio obrazovan u tom jeziku nije bio u stanju da ga razumije, budući da je maternji jezik naroda bio homogeniziraniji turski. Mnogi danas smatraju da se osmanlijski turski sasvim razlikuje od današnjeg turskog. No, taj stav izgleda da je politički motivisan i da nije u stanju da odgovori ispitu lingvistike. Pa ipak, malo današnjih Turaka u Turskoj je u stanju da razumije osmanlijski turski, a kamoli da ga piše.
[uredi] Primjeri
| bosanski | osmanlijski | moderni turski |
| da | evet | evet |
| ne | lâ | hayır |
| zdravo / mir s tobom | selâmün aleiküm | merhaba(selamun aleykum) |
| poštovan | muhterem | saygı değer |
[uredi] Pismo
Slično arapskom, slova osmanlijskog pisma se razlikuju zavisno od njihovog položaja u riječi: samostalano slovo (tj. samo slovo izvan riječi), krajnje (slovo na kraju riječi), srednje (u sredini riječi), početno (na početku riječi):
| Samostalano | Krajnje | Srednje | Početno | Ime slova | Moderni turski |
|---|---|---|---|---|---|
| ﺍ | ﺎ | — | elif | a, e | |
| ﺀ | — | hemze | ', a, e, i, u, ü | ||
| ﺏ | ﺐ | ﺒ | ﺑ | be | b |
| ﭖ | ﭗ | ﭙ | ﭘ | pe | p |
| ﺕ | ﺖ | ﺘ | ﺗ | te | t |
| ﺙ | ﺚ | ﺜ | ﺛ | se | s |
| ﺝ | ﺞ | ﺠ | ﺟ | cim [džim] | c |
| ﭺ | ﭻ | ﭽ | ﭼ | çim [ćim] | ç |
| ﺡ | ﺢ | ﺤ | ﺣ | ha | h |
| ﺥ | ﺦ | ﺨ | ﺧ | hı | h |
| ﺩ | ﺪ | — | dal | d | |
| ﺫ | ﺬ | — | zel | z | |
| ﺭ | ﺮ | — | re | r | |
| ﺯ | ﺰ | — | ze | z | |
| ﮊ | ﮋ | — | je [že] | j | |
| ﺱ | ﺲ | ﺴ | ﺳ | sin | s |
| ﺵ | ﺶ | ﺸ | ﺷ | şın [šin] | ş |
| ﺹ | ﺺ | ﺼ | ﺻ | sat, sad | s |
| ﺽ | ﺾ | ﻀ | ﺿ | dat, dad | d, z |
| ﻁ | ﻂ | ﻄ | ﻃ | tı | t |
| ﻅ | ﻆ | ﻈ | ﻇ | zı | z |
| ﻉ | ﻊ | ﻌ | ﻋ | ayın | ', h |
| ﻍ | ﻎ | ﻐ | ﻏ | gayın | g, ğ |
| ﻑ | ﻒ | ﻔ | ﻓ | fe | f |
| ﻕ | ﻖ | ﻘ | ﻗ | kaf | k |
| ﻙ | ﻚ | ﻜ | ﻛ | kef | k, g, ğ, n |
| ﮒ | ﮓ | ﮕ | ﮔ | gef1 | g, ğ |
| ﯓ | ﯔ | ﯖ | ﯕ | nef, sağır kef | n |
| ﻝ | ﻞ | ﻠ | ﻟ | lam | l |
| ﻡ | ﻢ | ﻤ | ﻣ | mim | m |
| ﻥ | ﻦ | ﻨ | ﻧ | nun | n |
| ﻭ | ﻮ | — | vav | v, o, ö, u, ü | |
| ﻩ | ﻪ | ﻬ | ﻫ | he | h, e, a |
| ﻻ | ﻼ | — | lamelif | la | |
| ﻯ | ﻰ | ﻴ | ﻳ | ye [je] | y, ı, i |
1Ispravna osmanlijska varijanta slova gef imala bi "mali-kaf" ﻙ dok bi dvostruka kosa crtica bila iznad گ. No, ovo je prava rijetkost u trenutno korišćenim fontovima.
[uredi] Vanjski linkovi
- http://www.osmanlimedeniyeti.com Sadrži veliki broj izvora osmanlijskih turskih tekstova kao i osmanlijsku divan poeziju
- Omniglot: Turkish (takođe sadrži informaciju o osmanlijskom turskom)
