Pritisak
Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
 |
Odjeljak isključivo posvećen fizici |
Pritisak (p) se, posve općenito, definiše kao omjer sile (F) i površine (S) na koju ta sila djeluje pod pravim uglom. Možemo pisati:
-
-
-
.
-
-
Proizlazi da je mjerna jedinica za pritisak njutn po metru kvadratnom (N/m2). Ta izvedena mjerna jedinica se kraće naziva paskal (Pa).
Tlak je, u većini slučajeva, pojam vezan uz izučavanje fluida (tekućina i plinova), međutim i u fizici čvrstih tijela baratamo tim pojmom - npr. kontaktni pritisci između čvrstih tijela u dodiru.
Za bolje razumijevanje pritiska, dobro je objasniti uzrok njegove pojave kod fluida.
- Kod tekućina, pritisak će se javiti u dva slučaja:
- Prilikom djelovanja gravitacije ili inercijalnih sila, kada će sve čestice tekućine dobiti težinu te će djelovati nekom ukupnom silom u smjeru djelovanja rezultantne sile polja u kojem se tekućina nalazi. Takvo djelovanje će proizvesti hidrostatički pritisak.
- Prilikom kretanja (strujanja) tekućine, kada će na neku prepreku strujanju djelovati sila dinamičkog pritiska, i to na površini u koju tekućina udara.
- Kod plinova će uvijek postojati pritisak ukoliko je promatrana masa plina ograničena čvrstim stijenkama. Čestice plina se u prostoru slobodno i haotično kreću sudarajući se međusobno i sa stijenkama s kojima je plin omeđen. Pri svakom sudaru čestica prenosi neki impuls sile na stijenke, a ukupna sila u jedinici vremena jednaka je zbiru svih sila prenesenih svim udarima na promatranoj površini stijenke koji su se desili u promatranom vremenu. Pritisak plina je općenito ovisan o temperaturi (više o tome u termodinamici).
Neke alternativne jedinice za pritisak su:
- bar
- standardna atmosfera
- tehnička atmosfera
- mmHg (milimetri živinog stupca)
[uredi] Povezani pojmovi
- Naprezanje
- Uspon
