Sat (mjerna jedinica)
Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Sat (simbol: h) je mjerna jedinica za vrijeme. Sat nije SI jedinica, no prihvaćena je upotreba sata u SI sustavu.
Sadržaj |
[uredi] Definicija
[uredi] Historija
Sat je prvi put definiran u starom Egiptu kao 1/24 dana, prema njihovom brojnom sistemu (baziranom na brojanju zglobova na prstima obje ruke).
Moderna definicija sata je mjerna jedinica za vrijeme jednaka 60 minuta ili 3600 sekundi. Sat je približno jednak 1/24 srednjeg Sunčevog dana na Zemlji.
Ranije definicije sata: Dvanaestina vremena od izlaska do zalaska Sunca
Prema ovoj definiciju, ljetni su sati bili duži, a zimski kraći. Dužina sati je, osim o geografskoj širini, ovisila čak i o vremskim prilikama (koje utječu na atmosferski indeks refrakcije, a time i na vremena izlaska i zalaska Sunca). Ovi se sati zbog roga ponekad nazivaju nejednaki sati.
Stari Rimljani i Grci slijedili su ovu definiciju i podijelili noć u 3 ili 4 smjene. Kasnije je i noć podijeljena u 12 dijelova.
Sat koji je pokazivao ovo vrijeme morao se svaki dan mijenjati (npr. mijenjanjem dužine njihala .
Dvadesetčetvrti dio prividnog sunčevog dana
Sunčev dan je period izmedju dva podneva, dva zalaska Sunca i slično. Kao posljedica ovakvog definiranja sata, sati su se vrlo polako mijenjali tokom godine, s promjenama trajanja prividnog sunčevog dana kroz godinu. Satni mehanizam je trebalo podešavati nekoliko puta na mjesec.
Dvadesetčetvrti dio srednjeg sunčevog dana
Kod ovakve definicije sata, satni mehanizam nikada nije trebalo podešavati. No, s otkrićem da se zemljina rotacija postepeno usporava (zbog međudjelovanja Zemlje s Mjesecom), odluženo je da se i ova definicija napusti.
