Algonquin

Izvor: Wikipedija

Indijanci Abitibi, jedna od lokalnig skupina Algonquina, snimljeni u Kanadi 1906.

Algonquin (Algonkin, Anishnabe, Anishinabe, Anishnabeg).- Pleme američkih Indijanaca s gornje Ottawe u Ontariju i Quebecu. Zbog neprijateljstava sa Irokezima i Francuzima dio ih se priključio Ottawa Indijancima (banda Kinounchepirini ili Keinouche). Plemenu je prema Mooneyu broj procijenjen na 6,000 (1600.) Danas se dijele na 10 bandi od kojih 9 živi u Quebecu i jedna u Ontariju (Algonquians of Golden Lake, Golden Lake), svih skupa ima ih 6,239 (2005). Algonquin Indijanci dali su ime etno-lingvističkoj porodici Algonquian koja obuhvaća brojna plemena i plemenske saveze iz Sjedinjenih Država i Kanade.

[uredi] Ime

Bubnjari algonkinskog plemena Timiskaming.

Točno značenje nije poznato, možda od Micmac naziva algoomeaking ili algoomaking "at the place of spearing fish or eels [from the bow of a canoe]."/ Ovaj naziv odnosi se samo na Algonquin vlastite ili bandu Weskarini. Sami sebe nazivaju "Anishnabe" ili "Anishnabek" u značenju 'the original people'.

[uredi] Život i običaji

Lovački kanu od brezove kore Algonquina Pikwakanagan ili Golden lake, Kanada.

Algonkini su naseljavali područje koje baš nije bilo pogodno agrikulturi. Bili su organizirani po malenim polu-nomadskim bandama lovaca i sakupljača. Tek je nekoliko južnih algonkinskih bandi počelo 1608. uzgajati kukuruz. Kraj je ipak veoma pogodan za lov a vodeni putovi koje su savladavali kanuima od brezove kore (birch-bark canoes), najviše su im koristili u trgovačke svrhe, služili su se njima i u lovu, pa i za obiteljski transport. Zimi bi se Algonkini rasipali okolnim krajevima stvorivši malene lovačke logore sastavljene od proširenih obitelji. Ljeti bi se ponovno okupljali i bavili se ribolovom.

Algonkini su bili patrilinearan narod. Obitelji su imale lovišta čija bi prava, po patrilinearnosti, prelazila s oca na sina.

[uredi] Kratka povijest

Algonkine prvi susreće Champlain 1605. godine, a prvi puta 1609. počinju i trgovinu s njim. Ova trgovina dovela je do saveza s Francuzima s kojima su već 1610. uspjeli otjerati Irokeze južno od rijeke St. Lawrencea. Irokezi uzvračaju udarac tek 1632. kada su s gornjeg St. Lawrencea otjerali Algonkine i Montagnaise. Uskoro se Algonkinima pišu crni dani, prvo ih 1634. kosi epidemija boginja a 1647. njihova banda Kichesipirini gotovo je istrebljena od svirepih Irokeza. Početkom 18. stoljeća Algonkini više nemaju mmra od Irokeza, dok u drugoj polovici istog stoljeća dolazi do značajnijeg naseljavanja Engleza. Godine 1822. pleme je prisiljeno prodati svoja zemljišta u području rijeke Ottawe i polako završavaju na malenim rezervatima Quebeca i Ontarija.

[uredi] Podjela

Abitibi (Abitibiwinni, Dominion Abitibi, Pikogan), nekada u Ontariju, danas u Quebecu.
Atonontrataronon (Ononchataronon, Iroquet)
Barrière (Barrière Lake, Lac Rapide, Rapid Lake), Quebec
Bonnechere,
Dumoine, nekada Ontario.
Kichesipirini ("people of the great river" )
Kinounchepirini (Keinouche, Kinonche, Pickerel, Pike)
Kipawa (Eagle Village, Kebaowek)
Kitcisakik (Grand Lake Victoria),
Lac des Quinze,
Lac-Simon,
Maniwaki(Kitigan Zibi, River Desert)
Matouweskarini (Madawaska, Madwaska, Matouchkarine, Matouashita, Mataouchkarini, Matouechkariniwek, Matouescarini).
Mitchitamou,
Nibachis
Otaguottaouemin (Kotakoutouemi, Outaoukotwemiwek)
Outchatarounounga,
Ouachegami,
Outimagami,
Outurbi,
Pikwakanagan (Golden Lake).
Quenongebin
Sagaiguninini (Saghiganirini) nekada Ontario.
Saginitaouigama (Sagachiganiriniwek)
Tadoussac,
Temagami,
Timiskaming (Temiskaming, Timiscimi, Notre Dame du Nord, Ville Marie).
Weskarini (Algonkin Proper, La Petite Nation, Little Nation, Ouaouechkairini, Ouassouarini, Ouescharini, Ouionontateronon, Petite Nation)
Winneway (Long Point),
Wolf Lake (Hunter's Point).