Bašćanska ploÄa
Izvor: Wikipedija
Bašćanska ploÄa datira otprilike iz 1100. godine, a potjeÄe iz crkve svete Lucije u Jurandvoru kod BaÅ¡ke na otoku Krku. To su jurandvorski ulomci, jedan naÄ‘en u 19. stoljeću i joÅ¡ dva ulomka naÄ‘ena 1957. godine.
Sadržaj[sakrij] |
[uredi] ZnaÄenje
Bašćanska ploÄa izvorno je bila lijevi plutej, pregrada ili paravan, na crkvenom septumu ili pregradi koja je dijelila redovniÄki kor od prostora za puk, a svojim znaÄajkama, oblikom, veliÄinom i ornamentom loze koji se proteže rubom ploÄe odgovara tipiÄnim plutejima predromaniÄkog i romaniÄkog razdoblja na hrvatskoj obali. TeÅ¡ka je oko 800 kilograma, visoka 99.5 cm, Å¡iroka 199 cm, debela od 7.5 - 9 cm i isklesana je od bijelog vapnenca.
Datira se u 1100. godine, a predstavlja znaÄajan izvor za povijest hrvatskog naroda, jezika i razvitak hrvatske glagoljice. Ona pokazuje suverenitet hrvatskoga kralja Zvonimira kao donatora zemljiÅ¡nog posjeda na otoku; uz jeziÄno i književno, ta ploÄa ima i povijesno znaÄenje zbog prvog spominjanja vladareva imena na narodnome jeziku - kralj Zvonimir.
Bašćansku ploÄu pronaÅ¡ao je župnik Petar DorÄić ugraÄ‘enu u pod crkve 1851. godine te upozorio Ivana Kukuljevića Sakcinskog koji ju je predstavio znanosti. 1865. djelomiÄno ju je proÄitao krÄki kanonik Ivan CrnÄić, a potpuno je to uÄinio 1875. Franjo RaÄki. Budući da je ploÄa na nekim mjestima oÅ¡tećena, postoje i razliÄita Äitanja istoga teksta. Najpoznatiji su istraživaÄi Bašćanske ploÄe Branko FuÄić i Edurard Hercigonja. Stjepan IvÅ¡ić nazvao ju je "dragi kamen hrvatskog jezika".
Danas je izložena u gliptoteci Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu od 1934, a u crkvi svete Lucije nalazi se njena kopija.
[uredi] Datiranje
U samoj se Bašćanskoj ploÄi navodi da je kralj Zvonimir darovao zemljiÅ¡te u proÅ¡losti (v dni svoje). Crkva je zidana u vrijeme opata Dobrovita koji je živio u vrijeme kneza Kosmata koji je vladao Krajinom te se to vjerojatno može povezati s vremenom prije mletaÄke dominacije nad Krkom oko 1116. godine ili krÄkih knezova Frankapana, mletaÄkih vazala koji poÄinju vladati izmeÄ‘u 1118. i 1139. godine. Dobrovit je vjerojatno postavio pluteje. Postojale su dvije ploÄe, a od druge su naÄ‘eni samo dijelovi.
UzevÅ¡i u obzir romaniÄka obilježja same ploÄe, smrt kralja Zvonimira 1089. godine i vladavinu nad Krkom, Bašćanska ploÄa može se datirati u poÄetak 12. stoljeća, odnosno oko 1100. godine.
[uredi] Sadržaj
- invokacija (zazivanje Boga)
- zapis opata Držihe u prvom licu kojim tvrdi da je hrvatski kralj Zvonimir poklonio crkvi svete Lucije zemljište za što navodi svjedoke
- rijeÄi protiv onih koji bi darovanje zanijekali
- obveza redovnika te crkve koji neka mole za darovatelje i svjedoke
- zapis opata Dobrovita u prvom licu koji govori da je on sagradio tu crkvu sa svojih devetero redovniÄke braće za vrijeme kneza Kosmata
- govori se da su Nikola iz OtoÄca i Sveta Lucija bili ujedinjeni
Budući da su na Bašćanskoj ploÄi zapisi dvaju opata u prvome licu, ona nije nastala u doba djelovanja jednog opata, nego se stvaranje vjerojatno proteglo na dulje vremensko razdoblje.
[uredi] Jezik
PloÄa dokumentira živi hrvatski jezik s natruhama knjiÅ¡kog crkvenoslavenskog jezika. ÄŒakavica i staroslavenski mijeÅ¡aju se i u gramatici i u leksiku.
Pisana je prijelaznim tipom glagoljice, s oble na uglatu, književno stiliziranom ÄakavÅ¡tinom s općeslavenskim elementima. Usporedno s glagoljiÄkim slovima, javljaju se i neka latiniÄna i ćirilićna (I, M, N, O, T, V), a isti je sluÄaj i s drugim hrvatskim spomenicima pisanih glagoljicom iz 11. i 12. stoljeća. Zanimljivo je da poÄinje sa slovom A, a zavrÅ¡ava slovom O, kao alfa i omega (grÄ.), poÄetak i kraj.
[uredi] Natpis na Bašćanskoj ploÄi
Originalni prijepis 13 redaka Bašćanske ploÄe na latinici, prema Branku FuÄiću:
A[ZЪ VЪ IME O]TCA I S(I)NA [I S]V(E)TAGO DUHA AZЪ
OPAT[Ъ] DRŽIHA PISAHЪ SE O LEDI[N]Ě JuŽE
DA ZЪVЪNIMIRЪ KRALЪ HRЪVATЪSKЪà [VЪ]
DNI SVOJĘ VЪ SVETUJu LUCIJu I SV[EDO]-
MI ŽUPANЪ DESIMRA KRЪ[BA]VĚ MRA[TIN]Ъ VЪ L(I)-
CĚ PR(I)BЪNEBŽA [S]ЪPOSL[Ъ] VIN[OD](O)LĚ [ĚK](O)VЪV(Ъ)O-
TOCÄš DA IŽE TO POREÄŒE KLЪNI I BO(G) I BÃ(=12) AP(OSTO)LA I G(=4) E-
VAN(JE)LISTI I S(VE)TAĚ LUCIĚ AM(E)NЪ DA IŽE SDĚ ŽIVE-
TЪ MOLI ZA NE BOGA AZЪ OPATЪ D(O)BROVITЪ ZЪ-
DAH CRĚKЪVЪ SIJu I SVOEJu BRATIJu SЪ DEV-
ETIJu VЪ DNI KЪNEZA KOSЪMЪTA OBLAD-
AJuĆAGO VЪSU KЪRAINU I BĚŠE VЪ TЪ DNI M-
IKULA VЪ OTOČЪCI [SЪ S]VETUJu LUCIJu VЪ EDINO
Prijepis na suvremeni hrvatski jezik:
U ime oca i Sina i Svetoga Duha. Ja opat Držiha pisah ovo o ledini koju dade Zvonimir, kralj hrvatski u dane svoje svetoj Luciji. SvjedoÄe mi župan Desimir u Krbavi, Martin u Lici, Piribineg u Vinodolu i Jakov na otoku. Da tko poreÄe, nega ga prokune Bog i dvanaest apostola i 4 evanÄ‘elista i sveta Lucija. Amen. Neka onaj tko ovdje živi, moli za njih Boga. Ja opat Dobrovit zidah crkvu ovu sa svoje devetero braće u dane kneza Kosmata koji je vladao cijelom Krajinom. I bijaÅ¡e u te dane Nikola u OtoÄcu sa svetom Lucijom zajedno.
[uredi] Literatura
Pogledati:
- Bašćanska ploÄa, Stjepan IvÅ¡ić, Omladina, 1940.
- PloÄa nad vratima književnog poÄetka: o devetstotoj obljetnici Bašćanske ploÄe, Ivo FrangeÅ¡, Dubrovnik, 2000.
- Bašćanska ploÄa u naÅ¡oj znanstvenoj literaturi, Milan MoguÅ¡
- Bašćanska ploÄa, Andre MohoroviÄić, Petar StrÄić, 1988.
- Kojim je jezikom pisana Bašćanska ploÄa?, Stjepan Damjanović, Od fonetike do etike, 2005.
- Kako je tkan tekst Bašćanske ploÄe, Mateo Žagar, 1997.
- Ortografija natpisa Bašćanske ploÄe, Mateo Žagar, 2000.