Duh u močvari
Izvor: Wikipedija
DUH U MOČVARI, roman Ante Gardaša čija se radnja odvija u Kopačevu i Kopačkom ritu.
Roman "je prvi put objavljen 1989. godine". U njemu se autor "predstavlja kao dobar poznavatelj i veliki ljubitelj prirode. U svim njegovim prijašnjim romanima zajedno nema toliko opisa prirode, života u njoj i ljudi čiji je život usko povezan s prirodom" kao što to u "ovom djelu. Gardaš svoje junake" Mirona i Melitu, poznate iz trilogije "Ljubičasti planet", "Bakreni Petar" i "Izum profesora Leopolda", "dovodi u Kopački rit usred zime". Čitaocima otkriva "golemo bogatstvo raznolikosti oblika, detalja i odnosa koji vladaju u tom prirodnom parku. Obogaćuje roman prirodoslovnim činjenicama upoznajući čitatelje s raznolikim pticama koje se tu gnijezde i zadržavaju, kao i s ostalim životinjama kojima je tu obitavalište (...) Izborom Kopačkog rita za mjesto radnje podcrtana je problematičnost vremena u kojima je sudbina prirode naizvjesna.
Po pravilima dječjeg romana djeca djeluju u družini. Pomažu lovcima prihranjivati životinje u oštroj zimi, a mali junaci neće ni ovdje proći bez velike pustolovine kao što je to bivalo i u svim prijašnjima romanima u kojima su se pojavljivali. Svojim dječjim nemirom i radoznalošću oni pokreću radnju. Fabula ima formulu kriminalističkog romana građenog po detekcijskoj metodi. Odrasli ne uspijevaju otkriti počinitelje bezakonja, ali djeca otkrivaju zlikovce, pribavljaju dokaze i razrješavaju misterij o duhovima.
U ovoj uzbudljivoj krimi-priči čitatelj otkriva ljepote rita, njegova jezera, bare, otoke, puteljke, biljni i životinjski svijet i ne može ne osjetiti njegovu posebnost. Tako uz krimi-priču s elementima pustolovnog romana, imamo i priču o izazovnom odnosu čovjeka i prirode i opasnosti kada je prirodan poredak stvari ugrožen, što postaje velika kušnja za civilizacijski opstanak. Ovaj roman poziv je na čuvanje prirodnih ljepota i njenih stanovnika.
Fabula je dinamična, napeta, puna neizvjesnosti i iščekivanja jer Gardaš je majstor u vođenju radnje, stvaranju zapleta i neočekivanih obrata te u spretnom rasplitanju radnje. Glavne junake rese osobine upornosti, hrabrosti, prijateljstva i spremnosti za pomoć.
Pripovjednu strukturu romana karakterizira jednostavan, razgovijetan jezik, s obiljem životnih dijaloga. Likovi su i razgovorno izdiferencirani: dječaci mnogo upotrebljavaju žargonske izraze, Melita voli umanjenice, a gospodin Jozsef Varga, Mađar podrijetlom, govori brkajući rodove i padeže.
Iz djela zrači topla i iskrena čovjekoljubivost, dobrota i plemenitost. Ono je potvrda najpozitivnijih temeljnih ljudskih vrijednosti, danas poljuljanijih nego ikad."
Pored Mirona i Melite važniji junaci romana su još: Eukaliptus ili Liptus (pravo ima Varga Zoltán); Vučević, predsjednik Lovačkog društva; Bakalar ili Baki, mršavi dječak; Slanina, debeli dječak; Aranka, djevojčica; Lévay, krivolovac.
Prvo izdanje ovog romana objavila je zagrebačka "Mladost" u Biblioteci Vjeverica i s ilustracijama Vladimira Džanka (naklada 5.000 primjeraka). Drugo izdanje (identično prvome) uslijedilo je 1990. godine. Treće izdanje objavilo je zagrebačko "Znanje" u Biblioteci Stribor 1994. s ilustracijama Duška Gačića. To izdanje ponovljeno je 2000. godine. Peto izdanje objavila je zagrebačka "Alfa" 2002. s ilustracijama Svebora Vidmara u biblioteci Knjiga za mladež (naklada 3000 primjeraka).
Prema romanu Duh u močvari 2006. godine je snimljen i Duh u močvari (film). Redatelj filma: Branko Ištvančić
Izvori:
- prof. dr. Dubravka Težak: "Uzbudljiva krimi-priča u okružju prirodne ljepote", u: Anto Gardaš: "Duh u močvari", Zagreb, 2000, str. 169-170.
- Elektronski katalog Nacionalne i sveučilišne knjižnice
