Giambattista Vico
Izvor: Wikipedija
Giambattista Vico ili Giovanni Battista Vico (23. lipnja, 1668. - 23. siječnja 1744.), talijanski neoplatonist, povijesničar i novinar
Njegovo glavno dijelo je Nova znanost (Scienza Nuova), izdano 1725, no potpuno je prepravljeno, 1730. Njegova glavna ideja da je istina čin, u Novoj znanosti se postavlja kao princip povijesti; ona je napravljena od strane ljudi, i zato je ljudi u potpunosti mogu razumjeti, isto kao i matematiku, koja je proizvod ljudske imaginacije.
Vico predlaže istraživanje tradicije, mitologije i jezika kao metode za istraživanje povijesti. Za njega se vijeruje da je bo pionir etnologije. Po Vicu povijesni tijek prati slični uzorak, unutar svih nacija; iako ne u svim detaljima. Prvi su ljudi razmišljali u mitskim oblicima, universali fantastici ili poetske ličnosti. Sve nacije počinju sa fantasia, snagom imaginacije i vremanom bogova koji su potrebni da bi se razumjeo svijet. Nakon toga dolazi drugo doba u kojemu se fantasia koristi da bi se kreirale socijalne institucije i heroji se koriste da bi se inspirirale moraloralne vrline. Treće i finalno doba je doba racionalnosti, u kojemu čoviječanstvo upada unutar barbarie della reflessione; barbarizam reflekcija. Prema Vicku, postoje bogovi, heroji i ljudi; koji se ponavljaju unutar svijeta nacija, kreirajuči storia ideale eterna idealnu cijelovitu povijest.
Proučavao je Platona i Tacita. Kao teoretičar prava istraživao je odnos povijesti prava i ljudskog mišljenja, a rezultate tih istraživanja izložio je u knjizi Univerzalno pravo. Povijest je pokušao objasniti kao proces koji teče po određenim zakonima, od kojih je jedan cikličko smjenjivanje uspona i padova.
Vico je bio izolirani genije, koji je živio gotovo u siromaštvuw i nikada nije upoznao mislioca iste veličine. Ipak su njegovi pogledi utjecali na mnoge filozofe u 19. i 20. stolječu. Karl Marx je proučavao Vicoa, i mnoge svoje poglede duguje njemu. Također Vicova ideja verum factum predviđa pragmatizam Peircea. On je bio u stanju predvidjeti povijesni razvoj Europe s velikom točnišću. U dvadesetom stoljeću, njegove ideje o mitu i nacijama bivaju prihvačene od James Joycea, kao i Edward W. Saida.
[uredi] Daljnje čitanje
Isaiah Berlin ([1979] 1981) Against the Current (Oxford: OUP), u poglavljima "Vico's Concept of Knowledge" i "Vico and the Ideal of the Enlightenment".
