Hakasija
Izvor: Wikipedija
|
|||||
 Zemljopisni položaj federalnog subjekta u Ruskoj Federaciji |
|||||
| Glavni grad | Abakan | ||||
| Površina - ukupno |
49. po veličini - 61.900 km² |
||||
| Stanovništvo - Ukupno |
70. po veličini - 546.072 (2002.) |
||||
| Politički status | Republika | ||||
| Savezni okrug | Sibirski | ||||
| Gospodarska regija | Istočnosibirska | ||||
| Službeni jezici | ruski, hakaški | ||||
| Predsjednik Vlade (Председатель Правительства) |
Aleksej Lebed (Алексей Лебедь) |
||||
| Zakonodavno tijelo | Vrhovno Vijeće ("Verhovni Sovjet") |
||||
| Predsjednik Vrhovnog Vijeća (Председатель Верховного Совета) |
Vladimir Štigašev (Владимир Штыгашев) |
||||
| Himna | Himna Hakasije | ||||
| Automobilska oznaka | 19 | ||||
| Vremenska zona |  Krasnojarsko vrijeme (UTC+7) |
||||
Hakasija je republika u Ruskoj Federaciji, smještena u južnom dijelu središnjeg Sibira.
Površina joj je 61.900 km², a upravno središte Abakan, koji je sa 160.000 stanovnika i najveći grad.
Hakaški jezik koji pripada skupini turkijskih jezika je uz ruski službeni jezik u republici.
Sadržaj |
[uredi] Upravna podjela Hakasije
- Altajskij rajon (Алтайский)
- Askizskij rajon (Аскизский)
- Beijskij rajon (Бейский)
- Bogradskij rajon (Боградский)
- Ordžonikidzevskij rajon (Орджоникидзевский)
- Taštipskij rajon (Таштыпский)
- Ust-Abakanskij rajon (Усть-Абаканский)
- Širinskij rajon (Ширинский)
[uredi] Stanovništvo
Etničke skupine:
Prema popisu iz 2002. godine etničkih Rusa je bilo 438.395 (80,27%) i oni tvore najbrojniju skupinu stanovnika. Slijede Hakasi kojih je 65.421 (11,98%), Povolški Nijemci 9.161 (1,68%), Ukrajinci sa 8.360 (1,53%) i drugi. U Hakasiji živi ukupno 117 različitih etničkih skupina.
[uredi] Povijest
Hakasi su turkijski narod, srodan Kirgizima (možda se radi o potomcima Kirgiza koji su zaostali nakon preseljenja većine tog naroda prema jugozapadu). Tradicionalno su živjeli u središnjim prostranstvima rijeke Jenisej u Sibiru i bavili se nomadskim stočarstvom. U zadnja dva stoljeća su pokršteni (postali su vjernici ruskog pravoslavlja) i prisiljeni na sjedilački život.
Regija je uspostavljena 10. listopada 1930. godine. Status republike joj je dodijeljen 1991.
[uredi] Gospodarstvo
Glavne industrije u republici su vađenje ugljena, ruda i proizvodnja sirove drvne građe.
Adigejska | Altajska | Baškirska | Burjatska | Čečenija | Čuvaška | Dagestan | Hakasija | Inguška | Jakutska | Kabardsko-Balkarska | Kalmička | Karačajevsko-Čerkeska | Karelija | Komi | Marijska | Mordvinska | Sjeverna Osetija-Alanija | Tatarstan | Tuva | Udmurtska
Altajski | Habarovski | Krasnodarski | Krasnojarski; | Permski | Primorski | Stavropoljski
Amurska | Arhangelska | Astrahanska | Belgorodska | Brjanska | Čeljabinska | Čitska³ | Irkutska¹ | Ivanovska | Kalinjingradska | Kaluška | Kamčatska² | Kemerovska | Kirovska | Kostromska | Kurganska | Kurska | Lenjingradska | Lipecka | Magadanska | Moskovska | Murmanska | Nižnjenovgorodska | Novgorodska | Novosibirska | Omska | Orenburška | Orelska | Penzjanska | Pskovska | Rostovska | Rjazanjska | Sahalinska | Samarska | Saratovska | Smolenska | Sverdlovska | Tambovska | Tomska | Tverska | Tulska | Tjumenjska | Uljanovska | Vladimirska | Volgogradska | Vologodska | Voronješka | Jaroslavljska
Aginskoburjatski³ | Čukotski | Hantijsko-Mansijski | Korjački² | Nenečki | Ustordinski¹ | Jamalskonenečki
1. Ustordinski a.o. spojiti će se sa Irkutskoj oblasti 1. siječnja 2008.
2. Kamčatska oblast i Korjački a. o. udružiti će se u 1. srpnja 2007. u Kamčatski kraj.
3. 11. ožujka 2007. će se održati referendum o ujedinjenju Čitske oblasti i Aginskoburjatskog a. o. u novu jedinicu, Zabajkalski kraj.
