Handel
Izvor: Wikipedija
 |
Predloženo je da se ovaj tekst uklopi u članak Georg Friedrich Händel. (Rasprava) |
 |
Ovaj članak nema wikipoveznica ili ih ima premalo. Članak treba dopuniti dodavanjem wikipoveznica na druge pojmove. |
GEORG FRIDRIH HENDL (Georg Friedrich Handel) (1685-1759)
Rođen je u Halleu (Njemačka) iste godine kad i J. S. Bach. Učio je glazbu najprije bez privole oca, liječnika-hirurga koji je želio da mu se sin posveti studiju prava. Kasnije se, po želji majke, ipak glazbeno obrazovao. Svoju je neobičnu glazbenu nadarenost dokazao prvi put sa 8 godina kada je svojim slobodnim preludiranjem na orguljama zadivio sve prisutne. Poslije očeve smrti odlazi za člana operskog orkestra u Hamburg. Sa 19. godina napisao je svoju prvu operu. U dvadesetoj prvoj godini života odlazi u Italiju gdje se tokom tri godine još više usavršio u komponovanju. Nakon kratkog zadržavanja u Hannoveru preselio se Handel u London gdje je ostao do smrti vršeći dužnost direktora opere i komponujući. I on je, poput Baha, potkraj života oslijepio i kao slijepac diktirao svoje kompozicije (među ovim veličanstveni Mesija, Juda Makebejac, Izrael u Egiptu, i dr.), končerta grosa, svite, koncerte za orgulje, te veliki broj violinskih i klavirskih djela. Za razliku od Baha, mnogo je putovao i obišao sve velike glazbene centre Evrope. Umro je 1759. godine u Londonu. Činjenica da je mnogo putovao potvrđuje veliko poznavanje glazbe ostalih naroda, koje će obilno koristiti u svojim djelima. On se više nego ijedan kompozitor približio raspjevanoj italijanskoj melodiji, engleskoj glazbenoj prošlosti i folkloru ostalih naroda. Hendlov stvaralački opis je vrlo veliki. Pisao je pomalo i za crkvu. Napisao je oko 40 opera, od kojih su najznačajnije Julije Cezar, Rondelina, Kserks, Orlando, Aleksandar. Pisao je i oratorijume, kojima je posvetio posljednje razdoblje svoga rada. Njegovi najpopularniji oratorijumi su: Mesija, Izrael u Egiptu, Juda Makebejac, Saul, Simson i Herakles. Tematika Hendlovih oratorijuma kretala se na području povjesno-legendarne građe. Tražio je herojske likove, stradanja naroda i žrtvovanja pojedinca za dobro i korist zajednice. Pored djela velikog obima, pisao je i manja djela: koncerte za orgulje, koncerte i svite za različite sastave orkestra i mnogo vokalnih (preko 100 kantata, i dr.) i kamernih kompozicija. Koliko je Hendl značajan kompozitor, najbolje će potvrditi ova Betovenova konstatacija: Hendl je majstor nad majstorima. Ugledajte se na njega, svi kompozitori svijeta, i naučićete sa malo sredstava postizati najveće učinke. A Bach za Hendla kaže: Hendl je jedini čovjek koga bih želio upoznati i jedini čovjek koji bih ja želio biti da nisam Bach.
