Hrvatsko vijeće obrane
Izvor: Wikipedija
Agresija JNA na BiH započela je u noći 30. rujna 1991. godine napadom na mjesto Ravno. Predsjedavajući predsjedništva BiH, gospodin Alija Izetbegović tvrdio je da rata neće biti.
Dana 18. studenog 1991. god. HDZ BiH osniva Hrvatsku Zajednicu Herceg-Bosnu kroz koju se organizirala obrana hrvatskih općina u BiH utemeljenjem vojne komponente HVO: Hrvatsko vijeće obrane. U početku rata u BiH HVO je surađivao s HOS-om i bošnjačkim obrambenim formacijama. HVO-u je prvenstveni cilj bio obrana samo hrvatskih područja u BiH od srpske agresije. Zbog toga HVO dolazi u sukob sa HOS-om koji je bio lojalan predsjedništvu BiH. Nakon ubojstva zapovjednika HOS-a Blaža Kraljevića, od pripadnika Kažnjeničke bojne HVO-a, HOS je prestao postojati. Ustavni sud Bosne i Hercegovine proglašava Herceg-Bosnu nelegalnom, prvo dana 14. rujna 1992. a kasnije 20. prosinca 1994. Odnosi između HVO-a i Armije RBiH postaju sve zategnutiji i napetiji. Potkraj 92. HVO zahtjeva da mu se postrojbe Armije BiH na prostoru Hercegovine podrede. Kada to nije učinjeno HVO poćinje napadati bošnjačke gradove. Armija BIH uzvraća napade i do 93. sukob HVO-a i Armije BiH je prerastao u rat. Tijekom rata na obje strane su počinjeni brojni ratni zločini. Sukobi HVO-a i srpskih paravojski se stišavaju i gotovo potpuno prestaju. Neke postrojbe HVO-a su tijekom sukoba s Armijom BiH čak surađivale s agresorskom Vojskom republike Srpske (VRS). Gradić Kiseljak se pretvorio u mjesto trgovine između HVO-a i VRS na štetu Bošnjaka. Brigada HVO-a Bobovac iz Vareša čak je bila pod izravnim zapovjedništvom VRS. Kako je HVO imao podršku vlasti u Zagrebu i predsjednika Franje Tuđmana to se nepovoljno odrazilo na međunarodni položaj Republike Hrvatske. Neke postrojbe HVO-a su ipak otkazale poslušnost čelništvu Herceg-Bosne, ostale su odane vladi u Sarajevu i nastavile su surađivati s Armijom BiH (u Sarajevu, Bihaću, Usori, Bosanskoj Posavini...). Godine 1993. Hrvatska zajednica Herceg-Bosna prerasta u Hrvatsku republiku Herceg-Bosnu koja nije bila priznata ni od jedne države svijeta. Prvi i jedini predsjednik HR Herceg-Bosne bio je Mate Boban, predsjednik HDZ-a BiH koji je vladao totalitarnim metodama. Vlasti Herceg-Bosne su tijekom hrvatsko-bošnjačkog sukoba organizirale zarobljeničke logore za Bošnjake u kojima je zbog pothranjenosti, bolesti i mučenja umrlo na stotine ljudi. Kako je položaj HVO-a Herceg-Bosne u borbama s Armijom BiH postajao sve lošiji hrvatski predsjednik Franjo Tuđman 1994. prisiljava čelništvo Herceg-Bosne da prekine neprijateljstva prema Bošnjacima. HVO je morao otpustiti zapovjednike koji su surađivali sa srpskom stranom. Mate Boban se morao povući sa položaja. Krajem 1994. Franjo Tuđman i bosansko-hercegovački predsjednik Alija Izetbegović potpisuju Splitski sporazum o suradnji jedinica HVO-a i ABiH u borbi protiv VRS. Početkom studenog 1994. snage Armije RBiH i HVO-a oslobađaju gradić Kupres, što dovodi do ponovnih zajedničkih dejstva ovih jedinica protiv srpskih agresorskih snaga. Nekoliko mjeseci kasnije, tokom rujna i početkom listopada 1995., nakon vojno-redarstvene akcije Oluja, snage Hrvatske vojske (HV), Hrvatskog vijeća obrane (HVO) i Armije BiH (ABiH) združenim snagama poražavaju Vojsku Republike Srpske što je okončalo rat. U prosincu 1995. godine su Milošević, Alija Izetbegović i Tuđman potpisali Daytonski sporazum koji je zaustavio rat. HR Herceg-Bosna je ustupila mjesto Federaciji Bosne i Hercegovine. HVO je postao hrvatski dio oružanih snaga BiH. Do danas HVO je od omiljene Haške mete prerastao u tzv. Hrvatsku komponentu vojske Federacije. Trenutno u Haškom tribunalu liderstvo negdašnje Herceg-Bosne i HVO-a (Jadranko Prlić, Bruno Stojić, Milivoj Petković, Slobodan Praljak, Valentin Ćorić, Branislav Pušić) očekuje suđenje po optužnici za zločine protiv čovječnosti, etničko čišćenje, kršenje Ženevskih konvencija i običaja ratovanja. Za počinjene zločine nad Bošnjacima pravomoćno su osuđeni Dario Kordić i Tihomir Blaškić koji je nakon osam godina provedena u Hagu pušten na slobodu zbog otkrivanja novih dokaza koji pobijaju tezu da je gen. Blaškić bio odgovoran za etničko čišćenje.
