Iž
Izvor: Wikipedija
Iž je otok u zadarskom arhipelagu, između Dugog otoka i Ugljana, od kojih je odvojen Srednjim kanalom na istoku i Iškim na zapadu; 17,59 km2; 657 stan. Okružuje ga deset otočića, a najveći među njima je Knežak. Otočić Rutnjak pred lukom uređen je kao park. Najviši vrh Iža je Korinjak (168 m). Klima je blaga mediteranska; srednja godišnja temperatura zraka 15 °C. Gospodarska je osnova poljodjelstvo, vinogradarstvo, voćarstvo, maslinarstvo, ribarstvo i pomorstvo. Naselja su Mali Iž i Veli Iž.
Otok je bio naseljen već u pretpovijesti. Konstantin Porfirogenet naziva ga u 10. stoljeću Ez; u srednjem vijeku i kasnije bio u posjedu zadarskih plemića i građana. Župna crkva sv. Petra u Velom Ižu spominje se od 14. st., ali nije sačuvana u prvobitnom obliku. Sačuvan je dvorac zadarske obitelji Canagietti; dvorac porodice Fanfogna, sagrađen prvobitno u romaničkom stilu, ali kasnije pregrađivan, pretvoren je u 19. st. u školu. Iznad luke, navrh sela Mali Iž je predromanička crkvica (iz 11. st.) kružnog oblika s polukružnom apsidom; njoj je u 17. st. prigrađen pravokutni brod. Nedaleko od nje je utvrđeni dvorac.
Središte otoka, Veli Iž, leži u pitomoj uvali na sjevero-zapadnoj strani otoka. Maslinarstvo, ribarstvo i pomorstvo glavne su gospodarske djelatnosti. Suvremeno opremljena marina, hotel "Korinjak", teniska igrališta, nekoliko domaćih gostionica i restorana.
Veli Iž ima sačuvanu staru jezgru, a u središtu mjesta je obnovljena crkva Sv. Petra i Pavla. Etnografska zbirka Velog Iža čuva brojne primjerke autentčine iške keramike i alata tradicionalnog lončarskog zanata.
Poznata je tradicionalna "Iška fešta" (29. srpnja). Mještani se tada oblače u tradicionalne nošnje, izvode se stari otočki plesovi i pjesme te pripremaju domaća jela. Vrhunac svečanosti je biranje "iškog kralja" s mandatom od godinu dana.
Mali Iž se smjestio na jugoistočnoj obali otoka Iža, a sastoji se od tri živopisna mjestašca (Mućel, Makovac i Porovac), na tri brda, u podnožju kojih su dvije uvale - Knež i Komoševa.
