Ilvait
Izvor: Wikipedija
| Ilvait | |
|---|---|
| Opće značajke | |
| Kategorija | Mineral |
| Grupa | sorosilikati |
| Kemijska formula | CaFe2+2Fe3+Si2O7(OH) |
| Identifikacija | |
| Boja | smeđecrn do sivocrn |
| Habitus | stupićasti, udužno isprutani kristali; igličasti; tabularni, radijalni, fibrozni agregati, granularni i kompaktni |
| Kristalni sustav i klasa | rompski; 2/m 2/m 2/m |
| Kalavost | jako slaba i uzdužna, ako je uopće ima |
| Lom | školjkast |
| Tvrdoća | 5.5-6 |
| Sjaj | polumetalan do smolast |
| Indeks loma svjetlosti | |
| Pleokroizam | - |
| Ogreb | smećkasto crn |
| Specifična težina | 3.8-4.1 |
| Talište | |
| Topivost | |
| Prozirnost | opáki |
| Dolazi uz minerale | arsenopirit, stilbit, hematit, magnetit, pirit |
| Ostalo | uzdužno isprutani kristali |
Ilvait je kalcijsko-željezoviti mineral iz grupe sorosilikata, s kemijskom formulom: CaFe2+2Fe3+Si2O7(OH). Prisutne su manganske i magnezijske zamjene u kemijskom sastavu.
Ilvait kristalizira u rompskom kristalnom sustavu i ima crne prizmatične i stupićaste kristale. Neproziran (opáki) je, crn do smeđecrn, ponekad siv. Tvrdoća mu je 5.5 do 6, a specifična gustoća 3.8-4.1. Strukturno je povezan s lawsonitom.
To je tipičan kontaktno-metasomatski mineral. Ima ga u lavama i skarnovima. Također ga nalazimo u sijenitima, ali u manjim količinama. Dolazi uz augit i amfibole, arsenopirit, pirit...
Ilvait je prvi put opisan 1811. godine na otoku Elbi, a ime mu dolazi od latinskog naziva za taj otok, Ilva. Poznatija nalazišta su također Serifos, Grčka; Idaho, SAD i Grenland.
Neki ga još nazivaju jenit ili livrit.
[uredi] Vanjske povezice
- Mineral Galleries ((en))
- Webmineral ((en))
- Mindat ((en))
