Intel

Izvor: Wikipedija

Intel Corporation

Vrsta	javna (NASDAQ: INTC
Osnovana	1968.
Trenutno sjedište	Santa Clara, Kalifornija, SAD (ustanovljena kompanija u Delawareu SAD)
Ključne osobe	Paul Otellini, CEO Craig Barrett, Chairman
Industrija	Poluvodiči
Proizvodi	Mikroprocesori Flash memorije chipsetovi matičnih ploča Kratice za mrežno povezivanje Bluetooth chipsetovi
Prihod	USD$35,7 milijardi
Operativni prihod	USD$5,7 milijardi
Neto dobit	USD$5 milijardi
Broj zaposlenih	94.200
Slogan	"Leap ahead"
Web-stranica	www.intel.com

Intel je američka tvrtka koja je osnovana 1968. kao Integrated Electronics Corporation, i najpoznatija je po proizvodnji mikroprocesora te namjenskih integriranih krugova. Intel također proizvodi mrežne kartice, sklopovlje za matične ploče, mobitele, i druge uređaje. Intel je najpoznatiji po svojim mikrorocesorima koji se obično skraćeno nazivaju x86, i oni su sastavni dio IBM PC (ili skraćeno PC) računala koja su sada (2006.) standardna računala.

[uredi] Povijest

Tvrtku Intel je osnovao Gordon E. Moore (kemičar i fizičar) i Robert Noyce (fizičar i suizumitelj integriranog sklopa) nakon što su napustili tvrku Fairchild Semiconductor. Zanimljiva je konstatacija da je najveći takmac Intela AMD također osnovao jedan od bivših zaposlenika Fairchild Semiconductora 1969. i on je pripadao skupini koja se u ovoj industriji prozvali Izdajnička osmorka (eng. Traitorous Eight) u kojoj Moore i Noyce također pripadaju.

[uredi] Proizvodi

[uredi] Povijesni

[uredi] Memorijski proizvodi

SRAM
DRAM

[uredi] Mikroprocesori

Mikroprocesor Intel 8086

Intel 4004
Intel 8080
Intel 8086
Intel 80286
Intel 80386
Intel 80486
Intel Pentium I
Intel Pentium II

Kronologija broja tranzistora/radne frekvencije u Intelovim Pentium (32 bitni) procesorima:

1993. Pentium 60MHz i 66MHz - 3.1 milijun
1994. Pentium 90MHz i 100MHz - 3.2 milijuna
1995. Pentium 133MHz - 3.3 milijuna
1995. Pentium Pro 150, 166, 180 i 200MHz - 5.5 milijuna
1996. Pentium 150 i 166MHz - 3.3 milijuna
1997. Pentium 166 i 200MHz - 4.5 milijuna
1997. Pentium II 233, 266 i 300MHz - 7.5 milijuna
1998. Pentium II 450MHz - 7.5 milijuna
1999. Pentium III 500 - 733MHz - 28 milijuna tranzistora
2000. Pentium 4 1.40 and 1.50GHz - 42 milijuna
2001. Pentium 4 2.0GHz - 55 milijuna
2002. Pentium 4 3.06GHz - 55 milijuna
2003. Pentium M 1.60GHz - 77 milijuna
2004. Itanium (64 bitni procesor) - 25 milijuna CPU, s cache-om preko 200 milijuna tranzistora

[uredi] Trenutni

Pentium 4:

P4 Willamette jezgra, 400MHz sabirnica (BUS), 256kb L2 cache – bez posebne oznake
P4 Northwood jezgra, 400MHz sabirnica, 512kb L2 cache – oznaka A (npr P4 2,0A)
P4 Northwood jezgra, 533MHz sabirnica, 512kb L2 cache – oznaka B (npr P4 2,4B)
P4 Northwood jezgra, 800MHz sabirnica, 512kb L2 cache – oznaka C (npr P4 2,8C)
P4 Prescott jezgra, 800MHz sabirnica, 1MB L2 cache – oznaka E (npr P4 3,2E)
P4 Northwood jezgra, 800MHz sabirnica, 512kb L2 cache, 2MB L3 cache – oznaka EE
Core Duo jezgra, 533MHz ili 667MHz sabrinica, 2MB L2 cache
Core 2 Duo jezgra, 1066MHz sabirnica, 2MB - 4MB L2 cache
Core 2 Extreme jezgra, 1066MHz sabirnica, 4MB L2 cache

Oslabljene inačice Pentiuma - Celeron
Itanium
Xeon

[uredi] Konkurentski proizvođači procesora

Osnovni uvjet koji je postavio IBM Intelu da bi njegovi procesori postali osnova PC kompjutera je bila da još minimalno jedna korporacija ima pravo na patente za gradnju procesora serije x86. Intelov izbor je pao na AMD s čime se i IBM složio. Tijekom sljedećih 25 godina nekoliko drugih kompanije se pokušalo ugurati u ovaj posao ali malo koja od njih je ostavila ikakva traga. Ti malobrojni konkurenti koji su uspjeli izgradit Intel kompaktibilne procesore su ( poredani po svom uspjehu ):