Knezovi Zrinski
Izvor: Wikipedija
Zrinski su hrvatska velikaška obitelj koja je tijekom srednjeg vijeka, sve do kraja 17. stoljeća značajno utjecala na politički, kulturni i društveni život u Hrvatskoj.
Počeci uspona obitelji sežu u 12. stoljeće, kada knezovi Bribirski zajedno s ostalim hrvatskim velikaškim rodovima sklapaju državni ugovor (Pacta Conventa) s ugarskim kraljem Kolomanom iz dinastije Arpadovića. Vrhunac dosižu u 14. stoljeću za vladavine Pavla Šubića Bribirskog.
Moć obitelji skršili su vladari iz Anžuvinske dinastije već u sljedećem naraštaju, za banovanja Pavlovog sina Mladena. Prisiljeni napustiti svoju povijesnu postojbinu, Bribir, novo sjedište uspostavljaju u gradu Zrinu, po kojem se i počinju nazivati Zrinski.
U 16. stoljeću obitelj doživljava novi uspon, ponajprije zahvaljujući umješnosti Nikole Šubića Zrinskog, poznatog po svojoj borbi protiv Turaka i pogibiji u bitci kod Sigeta u južnoj Mađarskoj 1566. godine. Tada sjedištem obitelji postaje Čakovec u Međimurju.
Nasilni kraj obitelji u drugoj polovici 17. stoljeća uzrokovan je sukobom s bečkim dvorom, poznatim kao urota zrinsko-frankopanska. Posljednji ban iz roda Zrinskih, Petar, ubijen je u Bečkom Novom Mjestu 30. travnja 1671. godine zajedno sa svojim šurjakom Franom Krstom Frankopanom. Žena mu, Katarina te sin Ivan Antun ostatak svojih života proveli su u tamnici.
Potomak jednog od unuka Nikole Zrinskog Sigetskog, Dionisios Sdrinias, živi danas u Grčkoj.