Kyoto protokol
Izvor: Wikipedija
 |
Predloženo je da se ovaj članak/kategorija preimenuje. (Rasprava) |
Protokol iz Kyota uz Okvirnu konvenciju Ujedinjenih naroda o promjeni klime je dodatak međunarodnom sporazumu o klimatskim promjenama, potpisan s ciljem smanjivanja emisije ugljičnog dioksida i drugih stakleničkih plinova. Do sad su ga potpisale 169 država i vladinih organizacija (stanje: prosinac 2006.). Protokol je stupio na snagu 16. veljače 2005., kada ga je ratificirala Rusija. Države koje su ga ratificirale, čine 61% zagađivača.
Protokol je otvoren za potpisivanje u japanskom gradu Kyotu u organizaciji Konvencije Ujedinjenih naroda za klimatske promjene (UNFCCC), 11. prosinca 1997. Za njegov stupanje na snagu bilo je potrebno da ga ratificira najmanje 55 država i da države koje su ratificirale protokol čine najmanje 55% zagađivača. To se dogodilo 16. veljače 2005., kada je Rusija ratificirala Protokol.
Protokolom se smanjuje ispuštanje šest stakleničkih plinova: ugljičnog dioksida, metana, didušikovog oksida, fluoriranih ugljikovodika, perfluoriranih ugljikovodika i heksafluorida. U nekoliko posljednjih desetljeća, povećale su se koncentracije stakleničkih plinova u atmosferi, zbog izgaranja fosilnih goriva u industriji, prometu itd., što je pridonijelo globalnom zatopljenju i klimatskim promjenama. Sjedinjene Američke Države, Australija i neke manje države, odbile su ratificirati Kyoto protokol. Greenpeace smatra, da je protokol postavio preskromne ciljeve, kojima se neće postići veći pomaci.
