Mihajlo Krešimir II.
Izvor: Wikipedija
Mihajlo Krešimir II., hrvatski kralj 949. - 969. godine.
Nakon uspješnog kraljevanja Trpimira II. i Krešimira I., godine 945. kraljem postaje Miroslav najstariji sin Krešimira I. Odmah na početku njegova vladanja ban Pribin izaziva unutarnje sukobe za prijestolje, koji će nakon velikih nereda završiti Miroslavovom smrću. Na prijestolje je tako godine 949. došao Mihajlo Krešimir II.
Za vrijeme unutarnjih sukoba Hrvatska je oslabila, smanjila se njezina vojska, mornarica se prepolovila, a granične su se zemlje od nje odijelile. Tako su se otoci Brač, Hvar i Vis opet pridružili neretvanskoj oblasti, a dalmatinski gradovi i otoci Bizantu. Od Hrvatske se tada vjerojatno odcijepila i Bosna, malena zemlja oko izvora rijeke Bosne, a godine 950. Mađari su preoteli istočnu Slavoniju i Srijem.
Kralj Mihajlo Krešimir II. kasnije je uspio donekle obnoviti hrvatsku moć. Ponovo je zavladao Bosnom, a vlast mu je u zemlji između Save i Drave ostala pod sigurnom kontrolom. Održavao je dobre odnose s dalmatinskim gradovima, posebno sa Zadrom. Uz njegovo ime se vežu i neki falsifikati kraljevskih isprava. Tako je Nada Klaić dokazala da isprava kojom je Krešimir navodno darovao samostanu Svetoga Krševana selo Diklo zapravo falsifikat iz kasnijih stoljeća. Usprkos tome, sama geneološka vrijednost isprave nije upitna.
Njegova žena Jelena Slavna dala je sagraditi u Solinu dvije crkve. Crkva svetog Stjepana služila je kao grobnica kraljeva, a crkva svete Marije kao krunidbena bazilika.
Krešimir II. umro je oko 969. a naslijedio ga je njegov sin Stjepan Držislav.
| Prethodnik: | Krešimir II. (949. - 969.) | Nasljednik: |
| Miroslav (945. - 949.) | Stjepan Držislav (969. - 997.) |
Trpimirovići
Tomislav • Trpimir II. • Krešimir I. • Miroslav • Krešimir II. • Stjepan Držislav • Svetoslav Suronja • Krešimir III. • Stjepan I. • Petar Krešimir IV. • Dmitar Zvonimir • Stjepan II.
Svačići (Snačići)
Petar Svačić (Snačić)
