Moždani udar
Izvor: Wikipedija
Moždani udar (moždana kap , cerebrovaskularni inzult , CVI , apopleksija ) je naglo nastali fokalni neurološki deficit ili katkad globalni gubitak moždanih funkcija uzrokovan cerebrovaskularnom bolešću koji traje duže od 24 sata ili vodi k smrti. U pravilu nastaje oštećenje djelića moždanog tkiva zbog začepljenja krvne žilice u mozgu ugruškom (trombom), koji prekida cirkulaciju ili zbog pucanja krvne žilice s posljedičnim krvarenjem u mozgu. Uz dosad poznate čimbenike rizika ostaje neobjašnjeno 60 % slučajeva moždanog udara, otkriveni su i novi faktori koji povećavaju rizik za moždani udar. Moždani udar je treći uzrok po smrtnosti u razvijenim zemljama, a prvi uzrok smrtnosti u Hrvatskoj i prvi uzrok invalideteta. Nakon moždanog udara (prestanka dotoka krvi u moždano tkivo) trećina oboljelih se oporavi do potpune samostalnosti s lakšim posljedicama, kod trećine je posljedica trajna invalidnost i ovisnost o drugima, a trećina bolesnika odmah umire. Svaki je moždani udar zaseban, ovisi o mnogo toga, počevši od toga koja je strana mozga pogođena, koliko su jaka oštećenja ali i o općem stanju bolesnika. Sveukupno stradaju tijelo, um i osjećaji, a u oporavku uz samog bolesnika izuzetnu ulogu imaju medicinski tim, obitelj i prijatelji.
Sadržaj |
[uredi] Podjela moždanog udara
[uredi] Ishemijski moždani udar
Ishemijski moždani udar razlikujemo prema mehanizmu nastanka:
[uredi] Primarno trombotski
Primarno trombotski moždani udar uzrokuje aterosklerotski plak, koji sužuje krvne žile, a nastali tromb može egzulcerirati i uzrokovati emboliju.
[uredi] Embolijski
[uredi] Hemodinamski
[uredi] Hemoragijski moždani udar
[uredi] Hipertenzivna intracelebralna hemoragija (ICH)
[uredi] Subarahnoidalna hemoragija (SAH)
[uredi] Arteriovenske malformacije
[uredi] Tranzitorna ishemijska ataka (TIA)
[uredi] Simptomi i znaci moždanog udara
[uredi] Dijagnostički postupci
[uredi] Liječenje
Nedovršeni članak Moždani udar koji govori o medicini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
