Mysterium Cosmographicum
Izvor: Wikipedija
Mysterium Cosmographicum
Keplerov prvi, ozbiljni, rad, Mysterium Cosmographicum, pojavio se 1596. godine, dao je jasan opis Kopernikove teorije, pokazujući njene prednosti nad Ptolemejevom. Vjerojatno je Kepler u to vrijeme spoznao ekvivalentnost konstrukcija pokazanih u slikama ispod
Keplerove ideje treba pomnije objasniti, jer kako sam već napomenuo, on je imao osebujan naÄin razmiÅ¡ljanja i koliko god nam se njegove ideje u ovom podnaslovu Äinile kao Äista fantazija, one su privlaÄile Keplerovu pažnju kroz cijeli njegov život i bez sumnje su bile pokretaÄka sila prema njegovim velikim otkrićima. TakoÄ‘er je pridavao veliku važnost vrijednostima srednjih polumjera i vrijednosti ekscentriciteta staza planeta, Prema danaÅ¡njem miÅ¡ljenju, ove vrijednosti nemaju posebne oznake, osim da se njima pokaže naÄin kako su se formirali planeti i kako su se razvijali polaganim dinamiÄkim promjenama milijardama godina. Kepler je smatrao da mora dati uvjerljivo tumaÄenje zaÅ¡to polumjeri i ekscentriciteti imaju upravo ove vrijednosti, a ne druge. To bi bila jedinstvena teorija. Njegov pokuÅ¡aj da se poveže s ovim viÅ¡e-manje nevažnim problemom bio je najÄudniji. Zamislimo kocku kojoj je izvana opisana kugla (Slika ispod ). Zatim nacrtajmo kuglu unutar kocke i tako redom. Na taj naÄin dobiti ćemo niz kugli razliÄitih polumjera. Sada zamislimo da polumjeri ovih kugli imaju iste odnose jedni prema drugima kao Å¡to ih imaju polumjeri planeta. Tada ćemo imati neprirodno i misteriozno tumaÄenje zaÅ¡to polumjeri staza planeta imaju posebne vrijednosti, Å¡to ih u stvari imaju. To je bila baza Keplerove zamisli.
Niz sfera ili kugli, koji su izraÄunani na ovaj naÄin, nije se uopće slagao s polumjerima staza planeta. To je prisililo Keplera da promijeni ideju u detaljima, a ne u principu. Umjesto upisivanja druge kocke unutar druge kugle, na njeno je mjesto upisan tetraedar. Zatim je unutar tetraedra upisana treća kugla. Unutar treće kugle upisan je dodekaedar, a Äetvrta kugla unutar njega; unutar Äetvrte sfere doÅ¡ao je ikosaedar. Petoj kugli je dodan oktaedar, pa na kraju dolazi kugla unutar oktaedra.
Kako se odnose polumjeri ovih sfera s relativnim polumjerima staza planeta? Slaganja nije bilo i to je bilo dovoljno da potakne neumornog Keplera. Slijedeći korak je bio, da se svaka kugla zamijeni s dvije kugle. Uzeo je za svaki planet dvije kugle, manja kugla predstavlja najmanju vrijednost udaljenosti planeta od centra, a najveća kugla odgovara najvećoj udaljenosti planeta od centra. Po ovoj shemi imamo dvije kugle za Saturn, zatim kocku unutar unutarnjije od ovih kugli: slijede dvije sfere ili kugle za Jupiter s tetraedrom unutar unutarnjije i tako dalje. Premda i sada slaganje s promatranjem nije bilo dobro, Kepler nije bio obeshrabren. Postavio je sebi pitanje, što je centar? Da li je zaista centar Zemljine staze, kako je Kopernik pretpostavio, ili je centar Sunce?
