Neurotransmitor
Izvor: Wikipedija
Neurotransmitori su kemijske tvari u ulozi komunikacijskih sredstava među neuronima. Mogu biti inhibicijski (depolarizacijski) i facilitacijski (hiperpolarizacijski). Obično ih se u sinaptičku pukotinu izluči previše, pa se procesom up-date ponovo vraćaju u presinaptički mjehurić ili ih posebni enzimi razgrađuju. Višak i manjak neurotransmitora uzrokuje psihičke i mentalne poremećaje.
Neurotransmitere dijelimo u četiri osnovne skupine:
1. Acetil - Kolin
2. Monoamini ili biogeni amini: katekolamini (noradrenalin i dopamin), indolamin (seratonin), adrenalin i histamin
3. Aminokiseline: glukamat ili glutaminska kiselina, gaba i glicin
4. Peptidi: neuromodulatori
Sadržaj |
[uredi] Acetil - Kolin
ACh je jedan od najranije otkrivenih neurotransmitora. Glavna kolinergična jezgra (ona čiji neuroni izlučuju ACh) nalazi se u nucl. basalisu ili Meinetovoj jezgri koja je smještena ispod lentiformne jezgre. Izgleda da su neuroni ove jezgre uključeni u kognitivne funkcije mozga. Oštećenje nucl. basalisa povezano je sa Alzheimerovom bolesti. Osim u nucl. basalisu, postoje još tri veće kolinergične jezgre u prednjem mozgu: medijalna spiralna jezgra, vertikalna dijagonalna jezgra i horizontalna dijagonalna jezgra. Aksoni kolinergične jezgre iz nucl. basalisa inerviraju velika područja moždane kore i to posebno frontalni, temporalni i okcipitalni režanj, a aksoni iz septalne i dijagonalnih jezgri inerviraju hipokampus i medijalni korteks. ACh se izlučuje i u moždano deblo, u motoneuronima iz jezgara motornih moždanih živaca i iz prednjeg roga medullae spinalis, te u sinapsama neurona neuromuskularne veze. ACh je, uključen i u motoriku. Izlučuje se i u ganglijima autonomnog NS-a, te u ciljnim organima parasimpatikusa. Učinak koji neurotransmitor ima na postsinaptičkoj membrani određen je prirodom postsinaptičkog receptora. Za ACh su poznate dvije vrste receptora: muskarinski i nikotinski.
[uredi] Monoamini
[uredi] Noradrenalin
Aksoni noradrinergičkih neurona tvore dva uzlazna puta u mozgu. Prvi uzlazni put kreće iz jezgre locus coeruleus u moždanom deblu. Iz tog puta kreću dva živčana snopa: dorzalni i ventralni snop. Oni inerviraju veliki dio mozga. Oba snopa prolaze kroz lateralni hipotalamus i to u sastavu MFB-a. MFB je medijalni snop prednjeg mozga ili fasciculus medialis telencephalis. MFB je glavna uzlazno-silazna veza tegmentuma moždanog debla, hipotalamusa, septalnog područja i limbičkog režnja. Završni ogranci ovog snopa nalaze se u neokorteksu, hipokampusu, malom mozgu, talamusu itd. Dorzalni snop je bitan jer je uključen u održanje ciklusa spavanja i budnosti, u regulaciju emocionalnog ponašanja, a pretpostavlja se da je uključen i u razvoj depresije. Drugi uzlazni put kreće iz retikularne formacije.
[uredi] Dopamin
Postoje tri glavna dopaminergička sustava u mozgu: 1. Nigrostrijatalni sustav. Tijela koja izlučuju dopamin u ovom sustavu nalaze se u moždanom deblu i šalju aksone u striatum. Dakle, dopamin je uključen u motoričke funkcije. Oštećenje neurona u povezano je sa Parkinsonovom bolesti. 2. Tuberoinfundibularni sustav. Ovaj sustav kreće iz tuber cinereuma preko infundibuluma do hipofize. Dopamin iz ovog sustava uključen je u neuro-endokrine funkcije hipotalamusa. 3. Mezokortikalni/mezolimbički sustav. Tijela mezokortikalnog sustava nalaze se u ventralnom tegmentumu, a njihovi se aksoni u sastavu MFB-a projiciraju u prefrontalni korteks koji je zadužen za apstraktno mišljenje.
[uredi] Serotonin
Izlučuje se iz RAPHAE jezgri i od nje polaze dva puta: Uzlazni putevi za hipotalamus, bazalne ganglije i koru mozga. Nakon izlaska iz RAPHE jezgri, aksoni prolaze kroz lateralni hipotalamus u sastavu MFB-a i završavaju u slijedećim područjima: kori malog mozga, hipotalamusu (suprahijazmatskoj jezgri), striatumu, hipokampusu i neokorteksu, a posebno ih puno ima u vidnom korteksu. Serotonin je, dakle uključen u regulaciju raspoloženja, kontrolu uzimanja hrane, spavanja i sanjanja, uzbuđenja, te u percepciju boli.
[uredi] Aminokiseline
[uredi] Glutamat
Izlučuje se posvuda u mozgu. Ima uglavnom ekscitacijsko djelovanje. Izvor glutamata je natrijev glutamat (ima ga dodanog u soli). Izgleda da je uključen u procese pamćenja.
[uredi] GABA
Nalazi se u sivoj tvari mozga i leđne moždine. Ima uglavnom inhibicijsko djelovanje. Poremećaj u izlučivanju GABE povezuje se sa nizom nasljednih neuroloških bolesti i sa epilepsijom.
[uredi] Glicin
Ovaj je neurotransmitor slabo poznat. Ima uglavnom inhibicijsko djelovanje. Nalazi se u leđnoj moždini i nižim dijelovima mozga. Otrov tetanus djeluje na glicinske neurone tako da blokira njegovo izlučivanje.
[uredi] Neuropeptidi
Sintetiziraju se isključivo u tijelu neurona i onda se spuštaju do presinaptičkog završetka. Mnogi neuroni koji sadrže klasične neurotransmitore, istodobno sintetiziraju i neuropeptide. Otuda se smatra da neuropeptidi mogu imati dvostruku ulogu neurotransmitora (prenose impuls) i neuromodulatora (mogu modulirati prijenos impulsa putem drugog transmitora). Poznato ih je više od tridesetak: kortikotropin, vazopresin, oksitocin, tvar P, vazoaktivni intestinalni peptid (VIP). Endogeni opiodi tj. skupine neuropeptida se stvaraju u mozgu i sudjeluju u supresiji boli - akupunktura djeluje na njihovo sintetiziranje.
