Pehar (zviježđe)
Izvor: Wikipedija
| Pehar (lat.:Crater) | |
|---|---|
 klikni za veću sliku |
|
| Kratica | Crt |
| Genitiv | Crateris |
| Simbolizira: | pehar |
| Rektascenzija | 11 h |
| Deklinacija | −15° |
| Površina | 282 sq. deg. (rang: 53.) |
| Broj zvijezda sjajnijih od m = 3 |
0 |
| Najsjanija zvijezda | δ Crt (Priv. mag. 3.57) |
| Meteorski pljuskovi |
|
| Susjedna zviježđa |
|
| Vidljivo u rasponu zemljopisnih širina: +65° i −90° U najboljem položaju za promatranje u 21h je u mjesecu April. |
|
Pehar (Latinski pehar) je jedno od 88 modernih zviježđa. Zviježđe je uveo još starogrčki astronom Ptolomej. Zviježđe predstavlja pehar boga Apolona.
Sadržaj |
[uredi] Zvijezde
Zviježđe nema zvijezda sjajnijih od 4. magnitude.
 |
Ovaj dio članka je nedovršen ili treba nadopune. Pomozite Wikipediji i dopunite ga. |
[uredi] Odabrane zvijezde
γ Crateris je bliska binarna zvijezda, udaljena od Zemlje oko 84 ly. Sjajnija zvijezda ima prividnio sjaj 4.08m, a slabija komponenta (udaljena na nebu oko 52") 9.6m.
R Crateris je polupravilna promjenjiva tipa SRb, spektralnog tipa M7. Prividni sjaj joj se minjenja između 9.8m i 11.2m u periodu od 160 dana.
SZ Crateris (Gliese 425, Abtova zvijezda) je zvijezda sjaja 8.1m. Nalazi se relativno blizu Zemlje - na oko 44 ly.
|
Ovaj dio članka je nedovršen ili treba nadopune. Pomozite Wikipediji i dopunite ga. |
[uredi] Najznačajniji objekti dubokog svemira
NGC 3511 je spiralna galaktika tipa SBbc, sa slabo izraženom prečkom, Zemlji okrenuta svojim rubom. Pripada galaktičkom skupu Abell 1060. Prividni sjaj galaktike je 12m, a kutne dimenzije su joj 4' × 1'.
NGC 3887 je prečkasta spiralna galaktika, tipa SBc, magnitude 11, kutnog promjera od 3.5'.
NGC 3981 je spiralna galaktika sa dva široka spiralna kraka, tipa SBbc. Njen sjaj je 12m, a kutni promjer 3'. Ovu je galakstiku otkrio William Herschel 1785. Godine.
[uredi] Mitologija
U grčkoj mitologiji, gavran služi bogu Apolonu, koji je šalje po vodu. Vrana je bila lijena, pa je putovala vrlo polako, kad je zagrabila vodu, u pehar je zagrabila i vodenu zmiju koju je planirana odnijeti apolonu u znak isprike. Prema mitu, Apolon se na to jako naljutio, te je bijesno na nebo bacio i Gavrana i vodenu zmiju i pehar.
Porijeklo priče je vjerojatno vezano uz činjenicu da se ova 3 zviježđa nalaze vrlo blizu jedno drugom, na dijelu neba koje se poneka naziva more.
[uredi] Vanjske poveznice
Andromeda • Berenikina kosa • Bik • Blizanci • Djevica • Dlijeto • Dupin • Feniks • Gavran • Golub • Gušterica • Herkul • Indijanac • Jarac • Jednorog • Jedro • Južna kruna • Južna riba • Južni križ • Južni trokut • Kameleon • Kasiopeja • Kefej • Kemijska peć • Kentaur • Kipar • Kit • Kobilica • Kočijaš • Kompas • Krma • Labud • Lav • Leteća riba • Lira • Lisica • Lovački psi • Mala vodena zmija • Mali lav • Mali medvjed • Mali pas • Mikroskop • Mreža • Mušica • Oktant • Oltar • Orao • Orion • Ovan • Paun • Pegaz • Pehar • Perzej • Rajska ptica • Rak • Ravnalo • Ribe • Rijeka Eridan • Ris • Sat • Sekstant • Sjeverna kruna • Slikarski stalak • Stol • Strelica • Strijelac • Šestar • Škorpion • Štit • Teleskop • Trokut • Tukan • Vaga • Veliki medvjed • Veliki pas • Vodena zmija • Vodenjak • Volar • Vuk • Zec • Zlatna riba • Zmaj • Zmija • Zmijonosac • Zračna pumpa • Ždral • Ždrijebe • Žirafa
