Poliščuki
Izvor: Wikipedija
Poliščuki (Polješčuci, Pinčuki).- istočno-slavenska etnička zajednica, porijeklom vjerojatno od lehitskih plemena, nastanjena u Podlesju u Poljskoj, Ukrajini i Bjelorusiji.
[uredi] Ime i porijeklo
Poliščuki (engl. Poleshchuks) ili Pinčuki (Pinchuks) svoje porijeklo vuku od starih zapadno-slavenskih lehitskih plemena što su u 9. i 10. stoljeću nastanjivala područje poznato kao Podlesje (Polisia, Podlasie). Ime Lehita trebalo bi potjecati od Leha, jednoga od tri brata po kojima su Česi (po Čehu), Lehiti ili Lesi (po Lehu), kasnije su prozvani Poljacima, i Rusi (po Rusu) dobili ime. Ime Lesi (oblik od Lehiti) daje Podlesju ime, odnoso oni što žive pod Poljacima, geografski bi to bilo točno jer su Polješčuci ili Poliščuki južni susjedi Poljaka i, etnički su im vjerojatno mnogo srodniji nego sjevernim Ukrajincima, čijim jezikom ukrajinski Poliščuki danas govore. U imenu Polješčuk, pa i Poliščuk, može se vidjeti trag poljskog imena, i starog plemena Poljana, a dobiše ga po ravnicama na kojima su obitavali. Moglo bi se reći da su Polješčuki zajednica koje vuče porijeklo od jedne grupe starih poljskih (znači zapadno-slavenskih) plemena, koja je kasnije potpala pod vlast Poljaka, odnosno Ukrajinaca.
[uredi] Etnografija
Današnji Poliščuki u području Ukrajine etnički su dosta očuvani, i sačuvali su mnogo toga od svoje stare kulture slične onoj kod karpatskih Bojka i Hucula. Do 19. stoljeća Podlesje naseljavaju Poljaci i narodi što su govorili ukrajinskim jezikom, među kojima je bilo i Poljaka i Ukrajinaca. Ovo je tek uvod u asimilaciju Poliščuka u Poljake, i ona se završena u ranoj prvoj polovici 20. stoljeća, kada se iza 1912. većina počinje nazivati Poljacima. –Na sjeveru ukrajinskog područja Poliščuki su pravoslavci sa mnogim sačuvanim srednjovjekovnim ritualima (koliadky). U ovim se krajevima oni od kraja 19. stoljeća počinju uveliko zanimati govedarstvom. Prvi dan tjeranja stoke i svinja na pašnjake i u šumu, pod nadzorom pastira, padao bi na 6. ili negdje 22. svibnja. Stoka se čuvala u šumi sve do dolaska hladnog vremena, to jest oko sredine 10. mjeseca. Stočarstvo zadržalo se još u mnogim krajevima što ga naseljavaju. –Osim stočarstva ukrajinski Poliščuki bave se i ribolovom, lovom, pčelarstvom, kao i sakupljanjem darova prirode. Narodna umjetnost očituje se u njihovom razvijenom lončarstvu, tkanju, drvorezbarstvu, kožarstvu, pletarstvu i drugim obrtima.