RoboCop
Izvor: Wikipedija
| RoboCop | |
|---|---|
| RoboCop | |
 |
|
| Redatelj | Paul Verhoeven |
| Scenarist | Edward Neumeier, Michael Miner |
| Glavne uloge | Peter Weller, Nancy Allen, Kurtwood Smith |
| Godina izdanja | 1987. |
| Trajanje | 103 minuta |
| Država | SAD |
| Jezik | Engleski |
| IMDb profil | |
"RoboCop" (eng. “RoboCop”) je popularni američki ZF akcijski film iz 1987. kojeg je režirao Paul Verhoeven. Film je odigrava u budučnosti a govori o policajcu kojeg su znanstvenici nakon udesa preobrazili u kiborga, Robocopa. Po filmu su snimljena dva nastavka, TV serija, animirana serija i video igrice.
Sadržaj |
[uredi] Filmska ekipa
Režija: Paul Verhoeven
Glume: Peter Weller (Alex J. Murphy/ RoboCop), Nancy Allen (Anne Lewis), Kurtwood Smith (Clarence Boddicker), Ronny Cox (Dick Jones), Dan O’Herlihy (Starac) i dr.
[uredi] Radnja
Detroit, budučnost. Kriminal je progutao grad, nezaposlenost je ogromna a gradsku policiju je kupila i preuzela multinacionalna korporacija OCP koja je smanjila plaće kako bi uštedjela u troškovima, što je nagnalo neke policajce da zaprijete štrajkom. Uz to, opaki šef podzemlja Clarence Boddicker slobodno ubija policajce jer tajno radi za OCP. OCP-ov menadžer Dick Jones istovremeno planira uvesti robota policajca kako bi otpustio policajce ljude i još više uštedio na troškovima, no robot prototip ED-209 se pokaže kao neuspjeh. Alex Murphy je novi policajac u gradu koji zajedno sa partnericom Anne Lewis dobije zadatak patrolirati po gradu. No naiđu na Boddickerovu bandu koja upuca te smrtonosno rani Alexa. Na putu u bolnicu Alex pogiba, ali znanstvenici od njegovog tijela naprave kiborga, RoboCopa, koji počne raditi za OCP. RoboCop postigne zamjetan uspjeh u lovu na kriminalce, ali se počinje sjećati svojeg života kao čovjek te se u njemu bude emocije. Napokon naiđe na čovjeka koji ga je “ubio”, Boddickera, u jednoj tvornici kokaina te ga uhapsi. No Dick Jones izvuče Boddickera te odluči likvidirati RoboCopa kako bi ipak uveo svojeg robota ED-209 na tržište. No RoboCop i Anne u jednoj tvornici (istoj u kojoj je Alex “ubijen”) likvidiraju Boddickerovu bandu te razotkriju da je Jones umiješan u kriminal. Jones uzme starca, vlasnika OCP-a, kao taoca, ali ipak pogiba od RoboCopova hica. Starac upita RoboCopa kako se zove, a ovaj odgovori: “Murphy”.
[uredi] Nagrade
- Osvojen Oscar (najbolja montaža zvuka) i 2 nominacije (najbolja montaža, zvuk)
- 2 nominacije za BAFTA-u (najbolja šminka, specijalni efekti)
- Osvojen Kinema Junpo Award (najbolji strani film)
[uredi] Zanimljivosti
- Dizajn RoboCopa oblikovan je po robotu iz filma "Metropolis"
- Scenarist Neumeier je dobio ideju za film kada je posjetio set na kojem se snimao film "Blade Runner".
- Kada je pročitao scenarij, redatelj Paul Verhoeven ga je bacio u smeče. No kasnije ga je pročitala njegova supruga i nagovorila da ga ipak realizira.
[uredi] Teme i analiza
Iako na prvi pogled izgleda poput jeftinog akcijskog filma, „RoboCop“ ima puno skrivenih tema. U audiokomentaru DVD-a filma, producent Jon Davison i scenarist Neumeier su naglasili da priča govori o propadanju ameičke industrije 1970-ih koja je prouzrokovala nezaposlenost i kriminal. Stoga se kritizira Kapitalizam i korporacijska pohlepa koja čini sve radi profita; tvrtka OCP se miješa u ono što se ne bi trebala miješati jer kupuje bolnice i policijske stanice te onda smanjuje plaće i otpušta zaposlenike kako bi smanjili troškove. Poruka je upozorenje da se korporacije počinju miješati u svaki dijelić života društva te ga samo mjere i oblikuju po profitu.
Još jedna tema je i dehumanizacija društva. Junak Murphy je preoblikovan u RoboCopa, hladno i mehaničko biće po mjeri tvrke OCP. On više nije ljudsko biće nego samo sredstvo koje odgovara kako bi se ostvarili ciljevi tvrtke. No, usprkos svojem programu, RoboCop se počinje sjećati svojeg života i emocija a njegov ljudski duh se ponovno vrati. Poruka je da se neke osobine ne mogu promijeniti jer je svaki pojedinac poseban a identitet neuništiv.
[uredi] Kritike
„RoboCop“ je bio uglavnom hvaljen, iako su neki prigovarali da je pretjerano nasilan. U svojoj recenziji filma Mark Athitakis je napisao: „Ono što se izdvaja je sposobnost filma da pokaže što nas čini humanim u nehumanom svijetu. Iako Weller ne dobiva puno prostora za izražavanje izuzev svojeg egzoskeleta i hladnog glasa, on je izvrstan protagonist za priču o tome kako se čovječnost bori učiniti pravu stvar i biti najčovječniji usprkos svim preprekama. Paul Verhoeven nikada nije snimio bolji film“ a James Kendrick: „Verhoeven je želio da to ubojstvo izgleda kao neka vrsta Kristova razapinjanja, kada je junak Murphy uskrsnuo kao RoboCop (Verhoeven inzistira na alegorijskim elementima filma, makar ja smatram da su malo nategnuti )... Na neki način, „RoboCop“ postaje film o identitetu. Murphy je sada dijelom čovjek, dijelom robot; ali nije potpuno nijedno ni drugo, i u tome leži tragedija. On je zaglavljen između dva svijeta – meso i čelik. Usitinu, on je zaglavljen i u drugim škakljivim situacijama, uključujuči dilemu između toga da izvršava zakon dok postoji kao kreacija korumpirane privatne tvrtke koja je pokazala interes u njegovom neizvršavanju posla. „RoboCop“ je film kojeg je teško odrediti jednostavno jer sadrži tako puno tema“.
Dragan Antulov je također hvalio film: „Paul Verhoeven je također doprinjeo ovom filmu, ponudivši perspektivu stranca u apsurdnostima Reaganove Amerike. Njegova pozadina – europska dobrostojeća država, sa svojom vlastitom nježnijom, blažom verzijom kapitalizma – je bila velika suprotnost naprema pas-jede-psa ultra individualne yuppie kulture koja je bila njegovana u desetljeću pohlepe. Verhoeven se je izgleda jako zabavljao uveličavajuči elemente te ere do točke apsurda...“RoboCop“ je jedan od onih rijetkih filmova koji uspijevaju biti smiješni i zabavni, a istodobno i provokativni i smrtno ozbiljni u isto vrijeme“.
