RunoviÄ‡

Izvor: Wikipedija

Ovaj Älanak nema wikipoveznica ili ih ima premalo.
ÄŒlanak treba dopuniti dodavanjem wikipoveznica na druge pojmove.

RunoviÄ‡ Slika:RunoviÄ‡ (grb).gif
Å½upanija	Splitsko-dalmatinska
Broj stanovnika (2001.)	2.643
PovrÅ¡ina	60,21 km ²
Naselja u sastavu opÄ‡ine	Podosoje, RunoviÄ‡, Slivno
NaÄelnik opÄ‡ine
PoÅ¡tanski broj	21261
RunoviÄ‡ RunoviÄ‡ na karti Hrvatske

RunoviÄ‡i su opÄ‡ina u Hrvatskoj.

SadrÅ¾aj

[sakrij]

1 Zemljopis
2 StanovniÅ¡tvo
3 Uprava
4 Povijest
5 Gospodarstvo
6 Slavni ljudi
7 Spomenici i znamenitosti
8 Obrazovanje
9 Kultura
10 Sport
11 Vanjske poveznice

[uredi] Zemljopis

RunoviÄ‡i su smjeÅ¡teni u zaleÄ‘u mitske planine Biokovo, koja se strmo izdiÅ¾e iznad mora, nadaleko nadvisujuÄ‡i Makarsko primorje, Zagoru i Hercegovinu.

RunoviÄ‡ki zaseoci nanizani su duÅ¾ juÅ¾nog ruba Imotskog polja. Ispred sela vijuga rijeka Vrljika koja nestaje u ponoru na dnu polja, da bi u Tihaljini izbila iz brda, vodopadom se sruÄila u dolinu i s novim imenom nastavila svoj tok prema Neretvi

[uredi] StanovniÅ¡tvo

Opcina RunoviÄ‡ ima ukupno 2.643 stanovnika. U naselju RunoviÄ‡ Å¾ivi 2.071 stanovnik, u Slivnu 524, a u Podosju Å¾ivi 48 stanovnika. Samo je jedna osoba starija od 95 godina

[uredi] Uprava

[uredi] Povijest

RunoviÄ‡i imaju dugu i burnu povijest. U rimsko doba ovdje je bilo naselje Novae, negdje na pola puta izmeÄ‘u Salone i Narone. Za ratova u 17. stoljeÄ‡u izmeÄ‘u Turske i Venecije stanovniÅ¡tvo se razbjeÅ¾alo, najviÅ¡e u primorje, da bi se u 18. stoljeÄ‡u, pod vlaÅ¡Ä‡u Venecije, a potom Austrije, doselilo i umnoÅ¾ilo. U to doba oskudno se Å¾ivjelo od Å¾ita i sitne stoke, a Äesto je harala glad. Pred kraj 19. i u 20. stoljeÄ‡u sadi se duhan i uzgaja loza. Te kulture, uz kukuruz, donedavno su bile osnova Å¾ivota. No to nije bilo dovoljno, pa se odlazilo na sezonske radove u Hercegovinu, na Å¡kolje, u Slavoniju.

Masovnije migracije u prekomorske zemlje, najviÅ¡e u Ameriku, poÄele su uoÄi prvog svjetskog rata, da bi se kasnije nastavile u nekoliko valova. NajdalekoseÅ¾nije posljedice ostavila je migracija Å¡ezdesetih i sedamdesetih godina 20. stoljeÄ‡a, kada su ljudi iz RunoviÄ‡a, kao i iz drugih naÅ¡ih krajeva, krenuli na rad u Zapadnu Europu, najviÅ¡e u NjemaÄku. ZahvaljujuÄ‡i zaradama tih migranata-gastarbeitera, kako su ih popularno nazivali, osjetno se poboljÅ¡ao standard i izmijenio naÄin Å¾ivota u selu. RunoviÄ‡ani su mahom sudjelovali u Domovinskom ratu 1991.-1995. godine, a 11 mladih ljudi dalo je svoje Å¾ivote za slobodnu Hrvatsku. Prema popisu 2001. godine selo je imalo 2.023 Å¾itelja, Å¡to je znatno manje nego 1971. godine kada ih je bilo 2.598. Ljudi je sve manje stoga Å¡to su mnogi iselili u inozemstvo i u druge krajeve Hrvatske, najviÅ¡e u Zagreb, Split i Osijek. Od pedesetih godina migraciju je pospjeÅ¡ivalo masovno Å¡kolovanje, o Äemu svjedoÄi podatak da je preko 300 RunoviÄ‡ana zavrÅ¡ilo fakultete i viÅ¡e Å¡kole.

Najstarija, u Å¾ivot sela duboko ukorijenjena, kulturna i duhovna institucija je crkva Gospe od Karmela, sagraÄ‘ena 1869. godine, sto dvadeset godina nakon Å¡to je utemeljena runoviÄ‡ka Å¾upa. Osnovna je Å¡kola otvorena tek 1937. godine, a nova moderna Å¡kolska zgrada sa sportskom dvoranom sagraÄ‘ena je nedaleko crkve podno breÅ¾uljka Kamenje. Stari kameni mostovi natkriljuju rijeku Vrljiku i njenu pritoku Jarugu, na kojima viÅ¡e nema nekadaÅ¡njih Å¾ivopisnih i buÄnih mlinica. RunoviÄ‡ani su ponosni na svoj nogometni klub "MraÄaj", iz kojeg je poniklo nekoliko ponajboljih hrvatskih nogometaÅ¡a. Posljednjih godina zapaÅ¾ene uspjehe postiÅ¾e kajakaÅ¡ki klub koji je postao okupljaliÅ¡te mladih sportaÅ¡a.

Danas su RunoviÄ‡i urbanizirano naselje u lijepom prirodnom ambijentu, leÄ‘ima naslonjeno na MraÄaj i njegove obronke, a licem okrenuto polju. NaÅ¾alost, zbog iseljavanja i devitalizacije stanovniÅ¡tva, prirodni su resursi RunoviÄ‡a slabo iskoriÅ¡teni. Poduzetni i vrijedni RunoviÄ‡ani raselili su se na sve strane svijeta, viÅ¡e ih je drugdje nego u selu. Ipak, mnogi se Äesto vraÄ‡aju, obiÄno za ljeta i blagdana, a ima i onih koji u RunoviÄ‡ima Å¾ele sabrati svoj Å¾ivot, vratiti se iskonu.

BuduÄ‡nost RunoviÄ‡a u rukama je mladih ljudi koji Ä‡e tamo ostati i graditi svoj Å¾ivot. Svi oni koji su otiÅ¡li trebaju ih poduprijeti, a to Ä‡e najbolje Äiniti odrÅ¾avajuÄ‡i vezu s rodnim selom, pomaÅ¾uÄ‡i njegov razvoj i ÄuvajuÄ‡i kolektivni runoviÄ‡ki duh.

[uredi] Gospodarstvo

Gospodarstvo nije dosta razvijeno, veÄ‡ina ljudi se bavi poljoprivredom. Mnogima to nije jedina djelatnost. Mladi u potrazi za poslom napuÅ¡taju RunoviÄ‡, Å¡to opÄ‡ina pokuÅ¡ava sprijeÄiti davanjem raznih poticaja.

Veliku ulogu u gospodarstvu ima vinarija Imota kojoj veÄ‡ina ljudi iz RunoviÄ‡a predaje svoje dosta kvalitetno groÅ¾Ä‘e. U RunoviÄ‡u je i prÅ¡utana MijukiÄ‡ prom koja je dobila nagradu za najbolji prÅ¡ut u Dalmaciji.

ObliÅ¾nje brdo MraÄaj se koristi za govedarstvo, a i za seoski turizam, no nije do kraja iskoriÅ¡teno.

[uredi] Slavni ljudi

[uredi] Spomenici i znamenitosti

spomenik franji tuÄ‘manu izradio ante ljubiÄiÄ‡

[uredi] Obrazovanje

[uredi] Kultura

[uredi] Sport

nogometni klub MraÄaj
koÅ¡arkaÅ¡ki klub MraÄaj

[uredi] Vanjske poveznice

NedovrÅ¡eni Älanak o opÄ‡ini: RunoviÄ‡ treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

Gradovi i opÄ‡ine Splitsko-dalmatinske Å¾upanije

Gradovi

OpÄ‡ine

Ostale opÄ‡ine i gradovi u Hrvatskoj

Popis opÄ‡ina u Hrvatskoj | Popis gradova u Hrvatskoj

Dobavljeno iz "http://hr.wikipedia.org../../../r/u/n/Runovi%C4%87.html"

Kategorije: Nedostaju wikipoveznice | U izradi, OpÄ‡ine | OpÄ‡ine u Splitsko-dalmatinskoj Å¾upaniji